Plemenita opcina turopoljska -Hrvatska-

ŽIROVINA 2011.
subota, 27. kolovoza 2011. godine
Turopoljski lug , lugarnica Čardak

Program:
11.00 - Sv. Misa u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana u Kučama
12.15 - razgledavanje postave izložbe slika u staroj školi u Kučama
13.00 – obilazak šume, Krčkih vrata i pregled rodnosti žira u Turopoljskom lugu
14.30 – Žirovinsko spravišče Plemenite opčine turopoljske, Čardak

Dnevni red Spravišča:
1. Otvaranje Spravišča
2. Izvješće o rodnosti žira
3. Okrugli stol na temu: “Selektivni rad, uzgojni program i održivi razvoj, te borba za očuvanje pasmine turopoljske svinje”

16.00 – kratki igrokaz “ Susret u šumi svinjara s gospodarom”
od 14.00 – kulturna događanja
Razgledavanje izložbi:
a) starog oružja
b) narodnih turopoljskih nošnji
c) umjetničkih slika
Recitali turopoljskih pjesnika
16.15 – domjenak: turopoljska kotlovina i turopoljski pečenec
od 16.00 – športski susreti “Žirovina 2011.”
- prasičkanje
- baltičanje
- gađanje praćkom i zračnom puškom
- gađanje lukom i strijelom u metu
Proglašenje rezultata
Ostala događanja: narodno veselje i zabava uz glazbu i ples razgledavanje okoliša u šumi Turopoljski lug vožnja zaprežnim kolima

Rezultati Športskih susreta "Žirovina 2011."

ZRAČNA PUŠKA – seniori
Željko Križanić
Tomo Jugović
Nikola Janković

ZRAČNA PUŠKA – omladinci
Vid Križanić

ZRAČNA PUŠKA – pioniri
Jurica Berković
Filip Rožić

GAĐANJE PRAČKOM
Martin Pokupec
Filip Rožić
Nikola Išek

Žirovina 2010
28.08.
teksta napisal i poslikal Slavko Stepanić
Fotografije
Film
Još jenu Žirovinu smu doživeli, ovaj put bila je to 17.po redu. Vreme ni bilo baš na neke visine ali nadam se da je obavlena još jena navada naše stare kaj su nam ostavili to v nasleđe. Zapraf nijova navada imala je ekonomski značaj jel su v nijovo doba šume bile rodne ze žirom pak su vujnem svijne žirovale. Za Bartolovo išlo se v šumu pogledati kuliko bu bilo žira natepeno i kuliko se bu moglo svin po rali naraniti.
Saka Sučija imala je svoju šumu de su jem bile svine a ak ni bilo dost žira onda su opelali svine v zajedničku šumu Turopolski lug. Dogodilo se da i v lugu ni bilo preveč žira a onda su morali svine voziti v Lonsko pole. Nekteri su ludi ili zadruge imale 5, 10, 50, 100 svin a na Lomice je najviše je imal Iva Doneževič kaj su mu rekli Boban a imal je 150 svin.
Sako leto ovlašteniki su na spravišču odlučili koliko bu godišna cena po velikom pajceku a koliko za maloga pajceka za žirovinu.

V jesen 1990.leta kat smu počeli z obnavlajnem Plemenite občine v stare goričke občine ni bilo več puno svim a denes je je još menše. I tak je 1994.leta Zdravek plemeniti Lučić ze sela Kuč počel z tum navadum makar nismu još imali svin. Kesneše je određen stari iskusni svijnogojec Miško pl.Kundić z Mraclina da najde turopolske svin jel je več ni moglo se najti v Turopolu jel kaj se ranilo bile su bele mesneta svijne. I tak je Miško otišel v Lonsko pole i v jene šume pri nekom čoveku prenašel turopolske pajceke.
I tak se počelo v Plemenite občine z svinogojstvom blizu črdaka v lugu a kat je broj svin porasel otpro je jeno krdo svin v lukavečkom čretu.

Ovoletna Žirovina počela je kak i sako leto svetum Mešum tera je bila f cirkve svete Sebastijana i Fabijana. Mešu je služil mladi plebanuš Andrija, imal je nadahnutu propovet o živlejnu i mislim da bu dober naslednik plebanušu Đuri. Pri meše je pevalo Rvacko pevačko društvo Kučani z Kuč.
Posle meše svi smu otišli v selsku drvenu školu teru je dal napraviti vu vreme svojega komešuvajna Franjo pl.Lučić. Tu smu videli izložbu slik i lepo se okrepili z pičem i kolačem i krenuli v Turopolski lug. Stali smu pri raspelu kaj su ga prije dve lete napravile Rvacke šume a kučki pevači su otpevali nekuliko pesme a posle se svi pomolili pri raspelu.
Pogledalo se i kuliko je žir natepen a po proceni lukavečkog kaštelana Želka pl.Stanilovića na rali bi se mogle naraniti i do dve svijne.
Nakom toga povratek je bil na črdak de je bilo sve pripravleno za svečano spravišče ali zbok kiše ni moglo biti vane pak se sve nabrzinu preselilo nutre v črdaka.
Himnu hrvacku, turopolsku i još nekuliko pesme otpevali su kučki pevači.
Spravišče je otprl komeš Franjo pl.Kos, pozdravil se goste. Kesneše su i gosti zeli reč i nekaj nam povedali. Bile i okrugli stol o svinami ali na stoječki jel ni bilo puno placa v črdaku.
Posle sve pripovedajne prišlo se narodnom veselju tero je bilo popračeno z turopolskemi oblizeki i pičem. Sporcke nakmičejne ni bilo zbok lošek vremena, jedino je bila izložba narodne nošne i lovačkog oružja a Jožek Pavišić z Korilovca donesel je jenu igru kaj su se naši dedovi igrali na penu.

kolovoz ŽIROVINA

Ako niste dosli propustili ste slijedeće:

Misa
Vrata
Diskusija
Najstariji
Svinje
Svinje i ljudi
Prasičkanje
Žirovina 2005.

DRUŽENJE U TUROPOLJSKOM LUGU Čardak pokraj KPD Turopolje :

11,00 Sv. misa u crkvi Sv. Fabijana i Sebastijana - Kuče
12,00 Razgledavanje stare skole u Kučama - galerija slika
12,30 Pregled rodnosti zira u Turopoljskom lugu
13,30 Žirovinsko spravisce POT-a u Lugarnici
14,30 Kratki igrokaz
15,00 Otvorenje izložbi starog oružja, narodnih turopoljskih nošnji i slika s temom Turopolja
15,30 Objed i druzenje

SPORTSKI SUSRETI ŽIROVINA :

15,30 - 19,00 Turnir u malom nogometu, gađanje zračnom puškom /MiZ/, pikado /MiZ/, šah, povlačenje užeta, PRASIČKANJE /kirac/-starinska sportska igra
19,00 Proglašenje rezultata

Tradicionalno, jedanaesti puta, u subotu, 27. kolovoza 2005. održana Žirovina
u Turopoljskom lugu.
Ove godine, konačno ono što smo i godinama očekivali - na sv. Misi skoro svi
dužnosnici i puno gostiju, pred crkvom jahači i zaprege, posjet uređenoj
Galeriji slika - Stara škola Kuče, svinje u lugu na žirenju i razgledavanje
obnovljenih Krčkih vrata.
Na Spravišču kompletno vodstvo Grada Gorice na čelu s gradonačelnikom i
predsjednikom Gradskog vijeća, saborski zastupnici različitih političkih
stranaka, predstavnici državnih, županijskih institucija i Grada Zagreba,
predstavnici Sveučilišta u Zagrebu na čelu s rektoricom, turističke
zajednice, kulturno-umjetnički program, tri glazbe, sve zapaženije izložbe
starog oružja, narodnih nošnji, drvenih kuća...
Dobro osmišljen i konstruktivan okrugli stol na temu turopoljske svinje,
športske igre...
Žirovinska zabava je privukla veliki broj posjetitelja iz cijelog Turopolja,
što je sve pomalo iznanadilo (posebno pečenjare), a rezultat je višegodišnje
promiđbe, kao i sada već poznatih kulinarskih specijaliteta.
Pozivamo sve posjetitelje, već na sljedeću o Bartolovu 2006., Žirovinu, koja
uz, prosesionalniji rad, postaje zančajna manifestacija POT-a.

Žir je jednosjemeni plod /orascic/ hrasta /Quercus/, rod drvenastih biljaka, vecinom drveta, rjede grmova, iz porodice bukve /Fagaceae/. Poznato je preko 200 vrsta hrastova koji su rasprostranjeni u umjerenim i toplijim sumskim podrucjima Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Muski cvjetovi skupljeni su u visece rese. Zenski su cvjetovi zdruzeni u klasaste ili glavicaste nakupine, rjede stoje pojedinacno. U sastavu vegetacije suma i sikara na podrucju nase domovine vazne su ove vrste hrastova: luznjak, izgraduje posebne hrastove sume poplavnih podrucja; kitnjak, sastavni je elementrazlicitih i mijesanih listopadnih suma; medunac, dolazi u sastavu listopadnih suma i sikara primorskih i krskih kopnenih krajeva; cer; sastavni je element razlicitih tipova listopadnih suma juznih i ist. krajeva; sladun, zajedno sa cerom izgraduje posebne tipove listopadnih suma u ist. dijelovima zemlje; cesvina, karateristican je element vazdazelenih suma i sikara mediteranskih podrucja; ostrak, izgraduje posebne vazdazelene sikare u nekim juz. krajevima mediteranskog podrucja.
Kora, drvo, plodovi i siske razlicitih vrsta hrastova sadrzavaju znatnu kolicinu trslovina, pa se od davnine uptrebljavaju za stavljenje koze. Kora hrasta kitnjaka sluzi u medicini kao sredstvo za stezanje, ispiranje i zaustavljanje krvarenja.
Posebna zanimljivos vezano za zirovinu je godina 1843. kada je "...Ivan Kukuljevic Sakcinski u hrvatskom saboru pslije mnogo vijekova progovorio umjesto obicajnog latinskog hrvatskim jezikom materinjim i time stekao neumrlu slavu u hrvatskome narodu, dok bude vijeka i svijeta..." iz dnevnika Dragutina Rakovca. Takoder u dnevniku iste godine Rakovac pise: "...u Turopolju sve ide naopako, ...Turopoljci, sto je prije bilo necuveno, placaju sad zirovinu..."

Jutarnji list 29.08.1999.
Žirovinsko spravišće , godisnja skupstina Plemenite Turopoljske opcine, odrzano je jacer u Lugarnici Cardak usred pitoresknog Turopoljskeg luga. Prema tradiciji zupan Franjo pl. Kos i duznosnici Plemenite Turopoljske opcine provjerili su kako je obrodio zir i, prema tome, koliko ce biti uspjesna iduca godina.
Obicaj jesenskog obilaska sume i provjere plodnosti zira na Dan Svetog Bartola, takozvana zirovina, potjece jos iz srednjeg vijeka kada je Plemenita Turopoljska opcina bila jako gospodarsko upravno srediste u sklopu kojega su egzistirala 22 sela-sucije, a pod svojom upravom drzala je 5 tisuca hektara legendarne turopoljske sume hrasta luznjaka.
Plemenita Opcina Turopoljska, koja je prvi put povijesno dokumentirana jos u 13. stoljecu kada su se Turopoljci oslobodili sluznosti (kmetstva), obnovljena je pod pokroviteljstvom Hrvatskog Sabora u srpnju 1991. Iako opcina danas nema gospodarsku i upravnu vazoost kakvu je imala sve do kraja II. svjetskog rata, igra vaznu ulogu obnavljanja starih tradicija, kao sto je zirovina, te poticanja drustveno i kulturno korisnih akcija - rekao je Zdravko pl. Lucic, prvi zupan Turopoljske Opcine. U tom su smislu razmisljanja i razgovori jucer vecinom bili posveceni uzgoju turopoljske svinje, zastitnog znaka toga kraja. Turopoljska svinja jedina je u svijetu priznata hrvatska pasmina koja u tom kraju egzistira jos od antickog doba, a dovedena je gotovo do ruba istrebljenja. Zbog toga smo 1994. pokrenuli projekt uzgoja te zivotinje, koja nije vazna samo povijesno, vec i zbog nekih genetskih posebnosti. Naime, turopoljska svinja osim visokog stupnja prilagodljivosti i otpornosti ima i sposobnosti krizanja u srodstvu, sto je znacajna, ali neistrazena karakteristika - pojasnio je dr. Zvonko Robic, koji je uz Miska Kundica najzasluzniji za stvaranje uzgajalista u kojemu se danas nalazi stotinjak turopoljskih svinja. Kako naglasava dr. Robic, turopoljska svinja nije samo folklor, vec vazna gospodarska snaga toga kraja. "Turopoljska braca", kako sebe medusobno nazivaju predstavnici Opcine, jako drze do obnove starih obicaja, pa je tako i jucer vjerno ponovljena tradicja. Nakon uprizorenja u kojemu je svinjar podnio izvjestaj zupanu i svome gospodaru o sumi i svinjama, zapocelo je spravisce, kojemu su, uz zupana i 14 sudaca od njih ukupno 25, prisustvovali i Josip Krajickovic, predstavnik Zagrebacke zupanije te predstavnici gradske vlasti Velike Corice i Hrvatskog selekcijskog centra. U Turopoljskom lugu jucer je odrzan i malonogometni turnir u kojemu su sudjelovale ekipe turopoljskih sucija, a poslijepodne svi su se opustili uz specijalitete domace kuhinje.
Ana Dasovc

Večernji list - 28.08.2003.
Originalni proizvodi od turopoljske svinje

Kobasice, spek i suha sunka od turopoljske svnje trebali bi postati onginlnom markom zupanijskog proizvoda. Zasad postoje prototipovi, a jos treba rijesiti i problem nedostatka odgovarajuceg prostora za boravak turopoljskih svinja te povecati njihov broj i nacin financiranja. Dio je to tema o kojima su na l0. Turopoljskoj zirovini razgovarali predstavnici Plemenite opcine turbpoljske, Zagrebacke zupanije, Agronomskog fakulteta te ostalih mjerodavnih institucija.
- Imamo oko- 170 svinja u Tuopoljskom lugu na pet hektara, sto je premalo i 80 svinja u Lukavcu. Pri razmnozavanju krmaca sudjelovalo je i 12 turopoljskih uzgajivaca svinja koji pruzaju potreban prostor - rekao nam je Franjo Kos, zupan Plemenite opcine turopoljske. Napomenuo je da svinje ove godine zbog suse ne mogu rovati po zemlji.
Za sada preradevine od svinja rade u mesnici Fiolic, a za svecanu turopoljsku zirovinu Ztatko Puntijar priprenuo je i prilagodne specijalitete, jasno od turopoljske svinje. Ove godine, kaze Z. Puntijar, na jelovnk svojeg restorana planira uvrstiti specijalitete od turopoljske svinje. Imaju puniji okus od obicne svinje, cemu pomze i prirodna prehrana. Prema receptima iz triji starih kuharica, od kojih je najstarija iz 1813. godine, vjesti su kuhari pripremali sarmice u slatkom zelju, svinjetinu s orasima, svinjetinu s dizom, krpice sa sunkom, plucica na kiselo i jetreca sa zgancima. Dr. Miroslav, Babic, pomocnik direktora u Mesnici Fiolc kaze kako u mesnici obraduju meso na klasican nacin, soljenjem, susenjem i fermentacilom "Soljenje traje od 8 do 20 dana, a susenje dimom od drva i oko tri mjeseca zbog visee masnog tkiva iz kojeg dulje odlazi voda". Istice da uz meso u kobasicama ima soli, cesnjaka, papra te ovisno o potrebi slatke i ljute paprike.
Zeljkica Makanec