Sadrzaj

PREDGOVOR

I. PROSVJED I ISHODISTE

1. Javni prosvjed i zamolba 15
2. Zasto je nasem strpljenju kraj! 17
3. Povelja bratstva turopoljskog 19

II. DENACIONALIZACIJA I ZEMLJISNE ZAJEDNICE

1. Zemljisne zajednice jucer i danas 23
2. Nacionalizacija 29
3. Gospodarska politika i politicke implikacije
Prijedloga zakona o odsteti za odozetu imovinu 33
4. Danasnja pretpostavljena trzisna vrijednost oduzete imovine 39
5. Povrat oduzete imovine zemljisnih zajednica 45
6. Stocarske tehnologije u proslosti Hrvatske,
zaustavljanje njihovog razvoja i perspektive obnove 53

III. PRAVNO UTEMEUENJE I USTROJSTVO ZEMLJISNIH ZAJEDNICA

1. Zemljistne zajednice 61
2. Imovne obcine u bivsoj hrvatsko - slavonskoj Krajini 66
3. Zakon od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljistnih zajednica 68
4. Obrazac za sastav pravilnika zemljistnih zajednica 86
5. Zakon od 1. sibnja 1895.
o uredjenju plemenite obcine turopoljske 104

IV. ZEMLJISNE ZAJEDNICE U PRVOJ JUGOSLAVIJI I NDH

1.1z godisnjaka banske vlasti Banovine Hrvatske 125
2. Zapisnici POT-a iz 1922.,1927., i 1940. godine 127
3. Zamolnica za zabillezbu ovlastenickog prava na
zemljisne za jednice imovne poveljne obcine Cvetkovic i Cabdin 134
4. Odluka drzovnog povjerenika o izboru sudaca POT-a
od 4. studenog 1943. godine 136

5 stranica

V. ODUZIMANJE IMOVINE

1. Povrsine suma zemljisnih zajednica velikogorickog kotara 1946. 141
2. Pretstavka Plemenite opcine turopoljske
Saboru Narodne Republike Hrvatske od 18. veljace 1947 142
3. Zakon o proglasenju imovine zemljisnih i njima slicnih
zajednica te krajiskih imovnih opcina
opcenarodnom imovinom od 15. travnja 1947 151
4. Predstavka Odbora urbarske zajednice Gorican
Ministarstvu poljoprivrede i sumarstva
Narodne Republike Hrvatske travanj 1947 155
5. Zakon o uredenju imovinskih odnosa
nastalih samovlasnim zauzecem (uzurpacijom) zemljista
u opcenarodnoj imovini 1958 158

Vl. POLITICKA OBECANJA, PRIJEDLOZI, LEGALIZACIJA NASLJA

1. Prijedlog za donosenje Zakona o denacionalizaciji
i vracanju oduzetih nekretnina (svibanj 1991.) 163
2. Izvod iz Nacrta zakona o denacionalizaciji
i vracanju oduzetih nekretnina od 16. svibnja 1991. godine 172
3. Uredba o evidenciji prijasnjih vlasnika i oduzete imovine 1991 174
4. Nacrt konacnog prijedloga zakona o vracanju imovine
zemljisnih zajednica od 19. rujna 1994. godine 176
5.1z Konacnog prijedloga zakona o vracanju i odsteti
za oduzetu imovinu od 10. Iipnja 1996. godine 178
6. Amandman Joze Radosa na Prijedlog zakona
o vracanju i odsteti za odozeti imovinu 183
7. Iz Zakona o naknadi za imovinu oduzetu
za vrijeme jugoslavenske komunisticke vladavine
od 11. listopada 1996. godine 184

Vll. SUVLAH - Savez udruzenja za zastitu i unapredenja
vlasnistva i vlasnickih prava u Republici Hrvatskoj

1. Iz Statuta SUVLAH-a 1994 189
2. Politicko - pravni iskazi od 1944. do 1992. godine 191
3. Zakjlucci Izvanredne skupstine SUVLAH-a
od 28. si jecnja 1996.godine 193
4. Uvod amandmanima na Konacni prijedlog zakona
o povratu i odsteti za oduzetu imovinu 1996 195

stranica 6

VII. OBNOVA PLEMENITE OPCINE TUROPOLJSKE

1. “Campus nobilium“ 198
2. Turopoljska spravisca 1989 - 1990. godine 207
3. Uputa Inicijativnoga odbora za obnovu turopoljskag bratstva 210
4. Sabor Republike Hrvatske: Pokroviteljstvo nad obnovom POT-a 211
5. Upute za pripremu Obnoviteliskog spravisca POT-a
od 21. ozujka 1991. godine 212
6. Poziv dr. Franji Tudmanu na Obnoviteljsko spravisce POT-a 217
7. Upute za postupanje u sadasnjim prilikama
od 29. kolovoza 1991. godine 221
8.1z Statuta POT-a 1995 223
9. Projekt ocuvanja turopoljske svinje koo
bioloskog spomenika Turopolja
i osnove za proizvodnju prirodne hrane 230
10. Zemljisne zajednice i kultura (i obrnuto) 234
11. Napomena uz poziv na svecanu obnoviteljsku sjednicu
Spravisca Plemenite opcine turopoljske
na dan 14. srpnja 1996. godine 237

IX. UDRUGA OVLASTENIKA ZEMLJISNIH ZAJEDNICA
REPUBLIKE HRVATSKE

1.1z zakljucaka s prosvjednozahtievnog skupa
od 29. ruina 1996. godine v Lukavcu gradu 241
2. Poziv na osnivacki skup Udruge zemljisnih zajednica
Zagrebacke zupanije 242
3. Poziv na osnivacki skup Udruge ovlastenika
zemljisnih zajednica Hrvatske 243
4. Predstavka za podrsku, pomoc i suradnju
u svezi povrata imovine i osnivanja Udruge ovlastenika zemljisnih zajednica Hrvatske 244
5. Statut Udruge ovlastenika zemljisnih zajednica
Zagrebacke zupanije 245
6. Javno priopcenje SUVLAHA i Udruge ovlastenika
zemljisnih zajednica Zagrebacke zupanije 249
7. Statutarna odluka Udruge ovlastenika zemljisnih zajednica
Republike Hrvatske 251
8. Javno priopcenje SUVLAH-a
i Udruge ovlastenika zemljisnih zajednica Republike Hrvatske
od 24. Iistopada 1996. godine 253

stranica 7

Popis faksimila

str.11 Turopoljski lug. Od 13 stoljeca utvrdena sredisnja imovina
Plemenite opcine turopoljske /3950 ha/

str. 84-85 Iskaz ovlastenika zemljisne zajednice urbarske opcine

str. 119 Iskaz zemljisnih zajednica u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji-statisticki prikaz

stranica 8

Predgovor

Knjiga koju imate pred sobom nastala je u vrlo kratko vrijeme, a iz prakticnih razloga i potreba. Njoj ne prethodi sustavan teorijski studij niti je oblikovana kroz miran autorski i urednicki posao. Za taj je postupak neophodna najmanje godina dana intenzivna rada, dok je u nasem slucaju, izmedu odluke o tiskanju i samog izlaska, prohujalo nepunih trideset dana.
Knjiga ima prirucnodokumentacijsku, obrazovnopobudnu i praktickouporabnu srhu. Jednom rijecju, ona ima pripomoci u ponovnom zadobivanju prava koja pripadaju ovlastenicima zemljisnih zajednica. Ona je dokazni materijal onima koji imaju puno pravo, ali su nedovoljno sigurni u znanju, nedovoljno uvjereni u ostvarivost i smislenost nastojanja za njegovim ostvarenjem. Onima koji pravo razumijevaju samo kao ozakonjenje sile, a pravednost kao podsmjeha dostojnu iluziju, nicime do silom, ne moze se nista dokazati. Ovdje je rijec o sili narodne volje i suverenom pravu njezina javnog ocitovanja. Knjiga ima posluziti ovjestenju i ocitovanju narodne volje, ne bi li se tako povecao stupanj prava i pravde.
Istina je, ima razdoblja u kojima je kleptomanija snaznija od pravdomanije; i mi zivimo u takvom vremenu. Objema je korijen u naravi covjeka. Ne mozemo utjecati na to hoce li ih biti i koliko, ali mozemo svoju volju, svoj glas usmjeriti zovu savjesti, prava i pravde. Glas savjesti je glas povijesne srodnosti i duhovnog zajednistva. Ziveci i slusajuci ga prekoracujemo dan rodenja i vrijeme umiranja.
Bivamo i ostajemo sa svojima.
Knjiga dokazuje gospodarsku, kulturnu i politicku opravdanost, te pravnu mogocnost i obvezu obnove zemljisnih zajednica. Raznovrsnost tekstova (pobudni, studijski, zakonski, povijesni, uputni) treba potaknuti i omoguciti cjelovito sagledavanje zemljisnih zajednica i dati knjizi karakter prirucnika.
Da je nuzda i duznost nisu tjerali, iako vjerojatno pozeljna i potrebna

stranica 9

zbog teorijskih razloga, gotovo je sigurno, ova knjiga bi ostala neostvareni projekt.
Raznovrsnost i raznolikost tekstova pridonose dokumentarnom znacaju knjige. No, takav sadrzaj mozda zahtjeva vise sustavnosti i izbirljivosti, a osobito povezujuceg teksta koji bi pojasnjavao odnose i sveze. No, s druge strane, upravo ovakav materijal netko drzi pozeljnijim.
Pokusaj da poglavlja cine cjelinu, vecim je dijelom uspjesan. No, pojedina su poglavlja prvenstveno ilustrativna, odnosno izborom dostupnih nam primjera, naznacuju se elementi cjelovitog prikaza.
Zahvalnost dugujem autorima tekstova. Nadam se njihovu zadovoljstvu sto se u ovom obliku i u ovakovom drustvu objavljuju njihovi radovi.
Svim osobama navedenim u impresumu duzan sam ispriku zbog napetosti i uzurbanosti u pripremi knjige.
Eto, gospodo, knjiga Vam je na uporabu. Dakako, i kriticku.

Autor

stranica 10

I OPCI OPIS SUMA

Gospodarska jedinica “Turopoljski lug“ je smjestena u nizini zapadne Posavine 20-tak km Jugoistocno od Zagreba, odnosno oko 5 km (takodjer jugoistocno) od Velike Gorice, a proteze se prosjecno oko 4 km jugazopadno od Save. Najveci dio jedinice je suvisli kompleks uglavnom smjesten izmedju rijeke Odre i zeljeznicke pruge Zagreb-Sisak.
Ova gospodarska jedinica se nalazi u nizinskom poplavnom podrucju rijeke Save i Odre. Vecim dijelom su to nize s mjestimicnim manjim nepravilno rasporedjenim nizama i depresijama.

II STANJE SUMA

Godine 1953. je prvi put provedena gospodarska razdioba na odjele koja je uz manje promjene zadrzana i danas. Te godine je izradjena i prva osnova gospodarenja prema uputama iz 1931. godine. Zadnja revizija osnove gospodarenja Izvrsena je 1985. godine. Iz donje tabele vidi se stanje suma 1953. i 1985. godine:

Pretezno su to sume hrasta luznjaka, manjim dijelom sume jasena i crne johe.

III CILJ GOSPODARENJA

Gospodarska jedinca “Turopoljskl lug“ je gospodarska suma u kojoj je cilj proizvodnje sto vece i kvalitetnije drvne mase koju omogucuju postojece ekoloski i ostali uvjeti.
Osim ove gospodarske funkcije, sume ove gospodarske jedinice imalu i opcekorisne funkcije koje se kod odredivanja smjernica gospodarenja moralu imati u vidu.
U opce korisne funkcije prvenstveno spada proizvadnja kisika, ocuvanje okoline, sporedni sumski proizvodi, rekreacija pucanstva, zastita i regulacija vodnog rezima, lov, estetske i druge koristi. Samo pravilnim gospodarenjem mogu se unaprijediti isti uvjeti opce korisnih funkcija suma i to prvenstveno podrzavanjem postojecih prirodnih ekosistema i uspostavljanja njlhovog optimalnog stanja.

stranica12

ANTE SARE

Danasnja pretpostavljena trzisna vrijednost oduzete imovine

Na temelju Uredbe Vlade RH o evidenciji prijasnjih vlasnika i oduzete imovine (NN br. 23/91) bili su pozvani si oni kojima je za vrijeme komunistickog rezima bila oduzeta imovina da istu prijave Uredu za koordiniranje aktivnosti denacionalizacije. Prijave su se zaprimale iskljucivo na propisanim obrascima koji su bili predvideni za pojedine vrste nekretnina, odnosno pokretnina, te posebni obrazac s osobnim podacima prijasnjeg vlasnika i danasnjeg prijavitelja, a se radi lakse kompjutorske obrade. Bio je za taj posao predviden rok od sest mjeseci kako bi se najkasnije pocetkom 1992. mogli objaviti relevantni podaci prijeko potrebni za donosenje zakona o restituciji otete imovine. Prijave koje su u Uredu bile zaprimane, odmah su bile i kompjutorski obradivne, a prije same obrade i kontrolirane jesu li korektno napisane, te sadrzavaju li se trazene podatke. Ukoliko prijavitelji nisu korektno ispunili prijavu, one se, koji su bili iz Zagreba, zvalo da osobno dodu u Ured i otklone nejasnoce, dok se drugima slala prijava postom i, uz ukaz na ono sto nije bilo u redu, trazio ispravak. Na taj nacinje u Uredu bilo obradeno oko 4000 prijava. Taj rad je u jesen i pocetkom zime 1991. bio donekle otezan stalnim uzbunama, ali se uredno odvijao do studenoga 1991. kada je novom uredbom Vlade Ured bio ukinut kao samostalna jedinica i pridruzen Ministarstvu pravosuda i uprave. Do sijecnja 1992. Ured se nalazio u Ilici 25, kada je hitno premjesten u samo Ministarstvo, ali samo s jednim dijelom osoblja, te sa svim zaprimljenim prijavama, ali bez racunarskog dijela, pa se tako, od tog trenutka, nikakva obrada nije niti obavljala. Koncem 1992., na poseban zahtjev koji je dosao sa samog vrha vlasti, na brzinu se pristupilo ponovnom uspostavljanju racunskog centra koji je smjesten u dijelu zgrade suda u Petrinjskoj ulici gdje su po drugi puta preseljene se prijave i gdje je po drugi puta zapocelo unosenje podataka za kompjutorsku obradu, ali neznalacki i nesavjesno. Da bi se u tom poslu uspjelo, hitno je na posao pozvano nekoliko sluzbenika koji su u meduvremenu dobili drugo mjesto u drzavnoj birokraciji da, prema

stranica 39

sjecanju, pomognu u registriranju i unosu prijava. Suvisno je spomenuti da se prijave vise nisu ispravljale ukoliko nisu bile tocno ispunjene, vec su se unosili podaci onako kako su bili napisani. Ne smijemo zaboraviti da je veliki dio prijavitelja bio starije zivotne dobi i prakticki neskolovan, pa nije nikakvo cudo sto ti prijavitelji, da su i htjeli, bez strucne pomoci, prijavu nisu mogli korektno ispuniti. Iz tako nestrucno zavrsenog posla, a koji je bio dobro zamisljen, proizasla su dva materijala, od kojih se prvi zove: Pokazatelji za denacionalizaciju u Republici Hrvatskoj (ozujak, travanj 1993.), a drugi: Konacno izvjesce o analitickoj obradi podataka iz prijava (evidencije) za denacionalizaciju imovine (prvi puta prezentiran u prosincu 1995.).
Ovo Konacno izvjesce ce i posluziti za procjenu vrijednosti prema danasnjim trzisnim cijenama otete imovine s prijeko potrebnim komentarom. Naime, pojedinim brojcanim vrijednostima koje su proizasle iz prijava, Ministarstvo je pridruzilo drugo obiljezje, pa je samo Konacno izvjesce u potpunosti nerazumljivo i daje krivu sliku koju cu pokusati ispraviti.

1. PODACI O BROJU PRIJAVITEIJA I BROJU PRIJAVA

a) Broj prijavitelja je 25.059

Taj se broj ne smije izjednaciti s brojem vlasnika koji traze soju imovinu. Naime, prijavitelj moze biti sam vlasnik ako je ziv ili njegov nasljednik ili jedan od suvlasnika koji u ime svih ostalih na daljnjim obrascima prijavljuje otetu imovinu prema vrsti.
Stoga, broj vlasnika koji se mogao iz prijave dobiti je sigurno mnogo veci, a najmanji broj s kojim se moze racunati, s obzirom na pretpostavljeno dvovlasnistvo na istoj nekretnini je 50.000 pravih vlasnika iz 1945.-1958., iako se nece pogrijesiti ako se pretpostavi 70.000 iskonskih vlasnika. Danas bi se, na osnovu statisticke obrade, moglo racunati sa 700.000 hrvatskih gradana (potomaka) koji su zainteresirani za povrat oduzete imovine njihovim pretcima.
b) Prijava po vrstama (stambene i poslovne zgrade, zemljista, poduzeca i pokretna imovina) je predano 67.433 i to kako slijedi:

1.805 prijava za poduzeca,
14.438 prijava za stambene i poslovne zgrade u kojima se nalazi:
16.189 poslovnih prostora i 29.414 stanova,
49.317 prijava za zemljiste svih namjena i 1.658 prijava zemljisnih zajednica,
1.961 prijava za pokretnu imovinu.

stranica 40

2.POKAZATELJI O PODUZECIMA

Prijave su podnesene za 1.805 poduzeca
Od toga se u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu nalazilo 802 poduzeca (44%). Nadalje, prijavljeno je od ukupnog broja,715 industrijskih, zanatskih proizvodnih poduzeca (39,60%), 328 trgovina (18,17%), 85 ugostiteljskih poduzeca (4,71%), te 623 poduzeca za koje nije navedena djelatnost (34,52%)
Iako su vlasnici sigurno dali potrebne podatke, analiza uopce ne spominje hotele, velike restaurante, te uopce ne dijeli industrijske pogone prema vrsti (tekstilna, prehrambena, metalopreradivacka, brodograditeljska, naftna, kemijska, itd.) sto pokazuje ideju zamagljivanja stvarnih podataka s obzirom da je pretvorba po drugi puta oduzela te pogone. Prema vlastitim saznanjima, kao trgovine su uglavnom bile prijavljene trgovacke radnje koje su medu prvima potpale pod udar konfiskacije i nacionalizacije (1945.1948.). Mnoge su bile smjestene u iznajmljenim poslovnim prostorima (ducanima), a neke su bile u vlastitom prostoru. Vrlo je tesko ocijeniti vrijednost trgovacke robe koja je bila oduzeta, sto bi se u procjeni moralo i posebno tretirati. Buduci da se roba smatra pokretnom imovinom koju je nemoguce vratiti, ostale europske zemlje nekadasnjeg realsocijalizma pokusale su taj problem rijesiti dodjelom dionica poduzeca nasljednicima takvih trgovackih radnji, a najcesce “vaucherima“, ili posebuim naknadama, ako je vrijednost nedvojbeno bila dokazana. U Hrvatskoj je taj problem prakticki neizvediv, pa tako ostaje samo dobra volja zakonodavca da vlasnicima dodijeli odredenu naknadu.
Buduci da mnogi prijavitelji nisu naveli smatraju li pod poduzecem robu i kapital ili su tome pridruzili i nekretninu koju su imali u vlasnistvu i u kojoj se nalazilo poduzece, procjena se moze izvrsiti samo aproksimativno i to:
a) Industrijsko, zanatsko proizvodno poduzece 715 a cca.1.500.000 DEM sto iznosi 1.072.500.000 DEMb) Ostala poduzeca raznih namjena 1090 a cca.500.000 DEM sto iznosi 545.000.000 DEM
Ukupno 1.617.500.000 DEM

3. POKAZATELJI O STANOVIMA I POSLOVNIM PROSTORIMA

a) Prijave su podnesene za 14.438 zgrada s pripadajucim zemljistem u kojima se nalazi:
16.189 poslovnih prostora povrsina 1.460.502 m2 i
29.414 stanova ukupne povrsine 1.686.404 m2.

stranica 41

Potrebno je imati na umu da danas, od prijavljene stambene povrsine, vise ne postoji 152.529 m2 (9.04%), a od prijavljene povrsine poslovnih prostora vise ne postoji 187.983 m2 (12,87%). Drugim rijecima, moguce je vratiti se poslovnostambene zgrade s pripadajucim stanovima, poslovnim prostorima i pripadajucim zemljistem u naturaluom obliku, osim 9,04% stambene i 12,87% poslovne povrsine za sto je potrebno isplatiti naknadu u novcu. Dakako da zemljiste tih zgrada kojih vise nema, pripada vlasniku. Nadalje, se te oduzete stambenoposlovne zgrade oduzete, nalazile su se u najuzim sredistima gradova, pa se prema uobicajenom zoniranju i danas nalaze u najekskluzivnijim zonama gradova u kojima je cijena po m2 najvisa. Stoga njihova cijena, a narocito za poslovni prostor, ne moze biti jednaka cijeni prostora koji se danas nalazi na periferiji grada, iako je u nas i to moguce. U podacima o stambenoposlovnim zgradama nalaze se i dvorci hrvatskog plemstva, a kako nisu bili posebno izdvojeni, nije ih se moglo posebno prikazati, iako bi im cijena sigurno bila visa od one za prosjecni stan.
Prema analizi, u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci nalazi se ukupno 685.000 m2 poslovnog prostora i 1.146.353 m2 stambene povrsine, sto predstavlja 46,90% ukupno prijavljene poslovne povrsine i 67,98% ukupne prijavljene stambene povrsine.Pri procjeni vrijednosti oduzetih stambenoposlovnih zgrada do koje se moze doci iskljucivo poznavajuci vrijednosti povrsina stanova i poslovnog prostora, mora se ova analiza velikih gradova uzeti u obzir, s obzirom da im cijena nije ista.
Nadalje, potrebno je uociti cinjenicu da se pod poslovne povrsine moraju razumijevati i oni poslovni prostori u kojima su svojedobno bili smjesteni tvornicki pogoni, pa bi im procjenjena danasnja cijena trebala biti neusporediva s cijenom prosjecnog ducana u gradu. Naime, kod industrijskih prostora zemljiste igra posebnu ulogu koju treba ukljuciti u cijenu, za razliku od cijene poslovnih prostora u sredistima grada u koju je cijena zemljista vec ukljucena.
b) Procjena trzisne vrijednosti za oduzeti poslovni prostor u stambenoposlovnim zgradama:

Zagreb 447.973 m2 po srednjoj cijeni 5.000 DEM = 2.239.865.000 DEM

Osijek 26.224 m2 po srednjoj cijeni 4.000 DEM = 104.896.000 DEM

Rijeka 82.254 m2 po srednjoj cijeni 4.500 DEM = 370.143.000 DEM

Split 128.619 m2 po srednjoj cijeni 4.500 DEM = 578.785.500 DEM

Ostali 775.432 m2 po srednjoj cijeni 3.500 DEM = 2.714.012.000 DEM

Ukupno - 6.007.701.500 DEM
c) Procjena trzisne vrijednosti za oduzeti stambeni prostor u stambeno poslovnim zgradama:

stranica 42

Zagreb 819.351 m2 po srednjoj cijeni 2.500 DEM = 2.048.377.500 DEM

Osijek 71.105 m2 po srednjoj cijeni 1.000 DEM = 71.105.000 DEM

Rijeka 105.900 m2 po srednjoj cijeni 1.200 DEM = 127.080.000 DEM

Split 149.997 m2 po srednjoj cijeni 1.800 DEM = 269.994.600 DEM

Ostali 550.051 m2 po srednjoj cijeni 1.000 DEM = 540.051.000 DEM Ukupno 3.056.608.100DEM

Prema tome, ukupna trzisna vrijednost oduzetih stambenih i poslovnih prostora, na osnovu stvarne tablice cijena za 1 m2 (VJESNIK, 22. srpnja 1996., str. 13., “Trziste nekretnina,“), iznosi: 9.064.309.600 DEM

4. i 5. POKAZATEIJI O ZEMLJISTU

Podneseno je ukupno 49.317 pojedinacnih prijava i 1658 prijava zemljisnih zajednica za zemljista svih namjena u ukupnoj povrsini od 3.765.902.333,48 m2

Prijavitelji su u najvecem broju slucajeva specificirali iskljucivo poljoprivredno zemljiste i sume, dok ostalo zemljiste nisu, a samo Konacno izvjesce u prikazu i analizi zemljista uvodi dodatnu poprilicnu zbrku. Stoga je jedina moguca aproksimativna procjena, uzimajuci za zemljiste svih namjena jedinstvenu cijenu od 20 DEM po m2 buduci da je raspodjela dana kako slijedi:

poljoprivredno zemljiste 1.855.111.853,97 m2

sume 1.826.982.930,00 m2

ostalo zemljiste 83.807.550,41 m2

Ukupno 3.765.902.333,48 m2

Tada je vrijednost oduzetog zemljista 75.318.046.669,60 DEM.

6. PODACI O POKRETNINAMA

Vrlo je tesko utvrditi vrijednost oduzetih nekretnina buduci da u analizi nisu specificirane, iako je zato postojala mogucnost. Ipak, prema odredenim saznanjima, moze se procijeniti da je samo izradevina od zlata i srebra, te nakita, kao i ostalih dragocijenosti, oduzeto u vrijednosti od oko 20.000.000 DEM. Ako se uzmu u obzir svih 1961 prijava za pokretnu imovinu, u kojima je prijavljeno oduzimanje 204 broda (osim zatecenih brodova velika tonaze, tu se najvecim dijelom radi o ribarskim brodovima), u 64 prijave se prijavljuje oduzeti namjestaj (veci dio stilskog namjestaja), u 73 prijave inventari posjeda (tu se radi uglavnom o dvorcima koji su potpuno opljacani), u 79 prijava inventar trgovine itd., pa uz 1007 prijava za svu mogucu ostalu imovinu (tu se moze govoriti o privatnim zbirkama umjetnina, filatelistickim

stranica 43

i numizmatickim zbirkama, te vrijednim sagovima i sl.) moze se pausalno ocijeniti da ista vrijedi najmanje 1.000.000.000 DEM

7. SVEUKUPNA TRZI SNA VRIJEDNOST ODUZETE IMOVINE

vrijednost oduzetih poduzeca 1.617.500.000 DEM
vrijednost oduzetih stambeno poslovnih zgrada 9.064.309.600 DEM
vrijednost oduzetog zemljista svih namjena 75.318.046.669 DEM
vrijednost oduzete pokretne imovine 1.000.000.000 DEM
Ukupno 86.999.856.269 DEM

8. RESUME

Evidentno je da drzava taj iznos novca nema. Pa prema tome, odustajanje od naturalne restitucije, kako je to napravljeno u zadnjem Prijedlogu zakona, samo je potvrda da sadasnji rezim u Hrvatskoj nema namjeru vratiti pravim vlasnicima nista, narocito zbog toga sto je i sam zainteresiran da dobije u posjed i vlasnistvo taj imetak.
Drzava strancima nema namjeru prijavljenu imovinu (ista je vec ukljucena u navedenu procjenu) vratiti ni na koji nacin, mada se ne radi o tako velikoj imovini.
Isto vrijedi i za crkvenu imovinu koja je u Konacnom izvijescu posebno navedena, te ce u jednom drugom izvijescu biti posebno analizirana.
Dosada je takva nakana drzave i njenog politickog vrha vrlo uspjesno izrazena u tzv. pretvorbi, u kojoj je veliki dio oduzete imovine dosao u ruke raznoraznih ratnih spekulanata i miljenika rezima. Ocito se zeli i s ostatkom oduzete imovine napraviti isto.
Kako bi se minorizirala vrijednost oduzete imovine, pred saborske zastupnike se, umjesto napravljene prave analize po relevantnim kljucevima, izaslo s procjenom u vrijednosti deseterostruko manjom od stvarne, te je ponudeno ovo zbrkano i namjerno krivo i nejasno napisano Konacno izvijesce.Sve se to radi samo zbog jednog razloga, a taj je - NE VRATITI NISTA.

stranica 44

Zakon od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljistnih zajednica.

MI FRANJO JOSIP PRVI,

po milosti bozjoj cesar Austrijanski, kralj Ceski itd. i apostolski kralj kraljevina Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potvrdjujemo predlozeni Nam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-dalmatinskom saboru ZAKON O UREDJENJU ZEMLJISTNIH ZAJEDNICA

OBCENITE USTANOVE.

§.1.Svaka skupina ili zajednica ovlastenikah, - kojim bud po pravnih uredbah, poticucih iz dobe prije krieposti gradjanskoga zakona, bud na temelju zakonite provedbe razriesenja urbarske seze, bud po §.17. temeljnoga krajiskoga zakona, pripada skupno uzivanje stanovitih zemljistah, - ima bit uredjena po propisih ovoga zakona.
Narocito odnose se propisi ovoga zakona na skupine ili zajednice, sastojale one iz ovlastenikah bud kojega stalesa, plemicah ili neplemicah, ili bivsih krajisnikah, nazivale se one plemenitom, imovnom, urbarskom obcinom, selom, mjestom i t. d.:
a) ako pojedinim ovlastenikom ili skupinam ovlastenickim pripadaju skupni uzitci s naslova zajednice vlastnosti, pristojece im nerazdjelno na doticna skupna zemljista;
b) ako pravo vlastnosti skupnih zemljistah pripada obcini (urbarskoj obcini, selu, mjestu), ali je ipak pravo na skupne uzitke od tih zemljistah ovisno o posebnom ovlastenju, spojenu bud s osobom ovlastenikovom, bud sa zemljistnim posjedom njegovim (§. 2. a) o. z.
§. 2. Ustanove ovoga zakona neprotezu se:
a) na takova zemljista, koja po sojoj pravnoj naravi spadaju u vlastnictvo slob. i kr. gradovah, trgovistah i inih upravnih obcinah;
b) na sume pripale krajiskim imovnim obcinam, po zakonu od 8. Iipnja

stranica 68

1871., dok nepripadnu provedenom diobom zajednicam ovlastenikah, nastanjenim u podrucju pojedine upravne obcine ili diela njezina (mjesta, sela);
c) na sume i pasnjake jos zajednicke vlasteli i bivsim podloznikom, dok nebudu odciepljeni u smislu carskog patenta od 17. sibnja 1857.;
d) na zemljista, koja tvore vec od prije godine 1848. zajednicnu vlastnost vlastele (komposesorate), zatim na zajednice vlastnosti, nastale nakon krieposti gradjanskoga zakonika, po nacelih toga zakonika, a koje se neosnivaju na prestanku urbarske seze;
e) na zemljista razlicitih crkvenih korporacija;
f) na zemljista kucnih zadrugah.
§. 3. Zemljistne zajednice imadu se unieti ureda radi u gruntovnicu kao vlastnice sojega zemljistnoga posjeda pod imenom “ zemljistna zajednica“
uz poblizu oznaku “obcina plemicka, mjestna, urbarska itd.“
§. 4. saka zemljistna zajednica mora pravilnikom (statutom) unutar propisah ovoga zakona poblize uredit pravne odnosaje sojih ovlastenikah medjusobom i prema zajednici, kao i upravu zemljistnog posjeda.
§. 5. U zemljistnih zajednicah, sto ih tvore tako zvane plemicke imovne obcine, spojeno je ovlastenictvo s vlastnosti dvornoga mjesta.
§. 6. U zemljistnih zajednicah, sto ih tvore bivsi podanici, kojim su u ime prava drvarije i pase zapale putem segregacije sume i pasnjaci, spojeno je ovlastenictvo u pravilu sa selistnim posjedom, odnosno za plemicke ucestnike s dvornim mjestom (~~. 9., 93.).
§. 7. U zemljistnih zajednicah, sto jih tvore bivsi krajisnici (krajiske mjestne imovne obcine), spojeno je ovlastenictvo s vlastnosti nastanjene kuce, lezece u obsegu doticne katastralne obcine.
§. 8. sakomu plemickomu dvornomu mjestu, unesenu u gruntovnicu prigodom prvoga sastavka gruntovnice, pripada cielo ovlastenictvo u doticnoj plemickoj zemljistnoj zajednici.
Vlastnike jur podieljenih i gruntovno razpisanih plemickih dvornih mjestah, kao i onih koja ce se u buduce dieliti i gruntovno razpisati, ide ovlastenictvo samo u onom razmjeru, u kojem jih je kod diobe doticnoga dvornoga mjesta dio zapao.
§. 9. Razmjerje ovlastenictva u zemljistnih zajednicah, sto no ih tvore bivsi podanici (§. 6.), ravna se po selistih, kako su bila prigodom pravomocne provedbe segragacije ustanovljena.
Ako je nakon provedene segregacije selistni posjed razdieljen, zapada ovlastenictvo vlastnike pojedinih dielovah prvobitnoga selistnoga posjeda u razmjeru onom, po kojem je dioba provedena, ako se stranke nisu inako sporazumjele.

stranica 69

§.10. saka zemljistna zajednica, gdje je ovlastenictvo bud po nacelih ovoga zakona, bud po neprekinutom pravnom obicaju u spoju s vlastnosti stanovitih nepokretninah, vlastna je pravilnikom odrediti, da ovlastenictvo prelazi na pravnoga nasljednika u vlastnictvu diela ovlastenoga zemljista samo onda, ako se stece vlastnictvo stanovitoga najmanjega alikvotnoga diela (n. pr. osmine).
§11. Na odtudjenje pojedinih zemljistnih cesticah od prvobitno ovlastena zemljista neima se uzet obzir nikakov.
§.12. U koliko zakon ne donasa u prediducih ~~. ustanovah ima se obstanak i razmjerje ovlastenictva prosuditi:
a) po pravomocnih odredbah i riesitbah nadleznih javnih oblastih;
b) po pravnih obicajih;
c) po fakticnom posjedu ovlastenictva za posljednjih pet godina.
§.13. Ako postoji podpuni sporazumak sih ovlastenikah u pojedinoj zemljistnoj zajednici, tad se ima razmjerje ovlastenictva prema njihovomu sporazumku odmjeriti.
§.14. sakomu ovlasteniku ima bit njegovo ovlastenictvo u odnosnoj zemljistnoj zajednici, u pravilu odmjereno u alikvotnom dielu t. j. obzirom na cielokupno zemljiste.
Po tih alikvotnih dielovih imat ce se pojediti ovlastenici dielit u skupne uzitke.
Ako bud s kojega razloga i ne bude moguce pronaci te alikvotne dielove, imat ce se izvrsivanje ovlastenickih pravah tocno ustanoviti barem tako, da saki ovlastenik dobiva u stanovitom razmjeru dio cjelokupnoga prihoda ili koristi i to pose opredieljeno po vrsti, mjeri, vremenu i mjestu.
Pri tom se valja drzati u pogledu sumah gospodarstvene osnove, koja se, ako je jos neima ima sakako sastaviti prema postojecim o tom propisom.
Po razmjerju tako ustanovljenih ovlastenictvah imaju se prosudjivati sa prava na crpljenje koristih i se duznosti na doprinose k teretom, spojenim sa zajednickimi zemljisti.
§. 15. U zemljistnih zajednicah, gdje je ovlastenictvo bud po nacelih ovoga zakona bud po naprekinutom pravnom obicaju u spoju s vlastnosti stanovitih nekretninah, imat ce se ovlastena nekretnina tocno oznaciti.
U pravilu ima se kao ovlasteno zemljiste oznaciti sav onaj posjed, s kojim je po §. 5., 6., 7., 93. ovlastenictvo spojeno.
Po zelji ovlastenika moze se ipak u sakom slucaju, ako zemljistna zajednica uza to pristane ovlastenictvo spojiti i sa samom kucom i kucistem ovlastenikovim s izkljucenjem ostaloga njegova posjeda.
§. 16. U gruntovnom ulozku (zemljistnom napisniku) ovlastenoga posjeda ima se ureda radi toli taj spoj,
§. 15.), koli saka promjena zabiljeziti, §. 104.

stranica 70

sl. a) gruntovnoga reda) uz poblizu naznaku razmjerja ovlastenictva u odnosnoj zemljistnoj zajednici.§.17. Zemljistne zajednice ne mogu u pravilu uzkratiti pravnomu nasljedniku ovlastenikovu u vlastnictvu ovlastenoga zemljista ili diela njegova (§§. 10., 11.) uzivanje ovlastenictvau onom istom razmjerju, u kojem ono predniku, odnosno ovlastenomu zemljistu pripada.
§.18.sakazemljistna zajednicavlastnaje ipak pravilnikom sojim odrediti, da je saki onaj na koga ovlastenictvo prelazi inim nacinom nego li putem bastinstva ili diobe ovlastenoga zadruznoga odnosno plemickoga zemljista, duzan zemljistnoj zajednici platiti posebnu primjerenu pristupninu (statutovinu).
§. 19. Zemljistne zajednice, sto ih tvore plemici (~. 5. o. z.), ter u kojih se je po postojecem neprekinutom pravnom obicaju za ovlastenictvo zahtjevala posebna staliska pripadnost vlastnika ovlastenoga zemljista, vlastne su pravilnikom odrediti, da i u buduce saki, na kojega predje ovlastenictvo inim nacinom, nego li putem bastinstva ili zadruzne diobe ovlastenoga zemljista, ima podati dokaz o takovoj staliskoj osobnoj sposobnosti, ako zeli vrsiti ovlastenictvo.
§. 20. U slucajevih prediducih ~~. 18. i 19. ne gubi se ipak pravo ovlastenictva, vec ono pociva, dok nebude uvjetom pravilnika udovoljeno.
§. 21. Ovlastenictvo, spojeno s vlastnosti stanovitih nepokretninah, moci ce vlastnik s privolom zemljistne zajednice prenieti s prvobitnoga ovlastenoga zemljista bud cielo bud dielomice na ino soje zemljiste jednakoga sojstva (plemicko, slobodno, gradjansko, krajisko i t. d.), koje lezi u podrucju iste upravne obcine.
Prenosu takovu ima ipak samo mjesta, ako time ne budu ostecena prava trecih osoba.
§. 22. Ovlastenictvo moze se otudjiti i samo za sebe. No zajednica i pojedini ovlastenici imaju pravo priekupa.
To pravo priekupa ima se ureda radi upisati u gruntovnicu (§. 63. grunt. reda).
Zajednica vlastna je pravilnikom potanje ustanoviti, komu pripada pravo priekupa i kako ce se ovo izvrsivati.
Ne ucini li pravilnik toga, vriedit ce sliedeca nacela:
Ovlastenik, koji kani prodati soje ovlastenictvo samo za sebe, ima ponajprije ponuditi zemljistnu zajednicu i putem iste se suovlastenike u zemljistnoj zajednici, ne ce li tko od njih kupiti, naznaciv pri tom uvjete, pod kojimi kani ovlastenictvo prodati.
Zemljistna zajednica kao takova ima prvenstvo pred sakim drugim, za njom dolaze pojedini suovlastenici i to ponajprije rodjaci po blizini srodstva,

stranica 71

onda medjasi, napokon suseljani prodavcevi.
Ima li vise ovlastenika, koji imaju jednako prvenstvo, tad ako se sporazume, mogu kupit ovlastenictvo zajedno.
Ako li se nepogode, ima prvenstvo rodjak, koji je uza to i medjas, i medjas, koji je uza to prodavcev suseljanin.
Ne ima li takvoga slucaja, odlucuje prodavaoc, komu ce izmedju njih prodati.
Ako se u roku od trideset danah nakon sto je zemljistnoj zajednici prodavac priobcio namjeru, da zeli soje ovlastenictvo prodati, nijedan ovlastenik neposluzi pravom priekupa, tad se moze ovlastenictvo prodati sakomu, koji je vlastnik nekretninah, lezecih u podrucju iste upravne obcine.
Protiv prodaji, kojom je povriedjeno pravo priekupa, moze ustati saki ovlastenik u smislu §. 1079. o. g. z. Tuzba o povredi prava priekupa zastaruje za mjesec dana od onoga dana, kad je ovlastenik doznao za prodaju, u sakom pak slucaju za godinu danah, odkad je prodaja provedena u gruntovnici.
§. 23. Ovlastenictvo samo za sebe ne moze biti predmetom ovrhe ter se ne moze niti privolom ovlastenikovom gruntovno obterecivati.
§. 24. saka zajednica mora zametnuti i voditi temeljnu knjigu, u koju valja unieti se ovlastenike uz razmjerje ovlastenictva.
se promjene u tom pogledu imaju se redovito u temeljnoj knjizi provadjati.
§. 25. Gospodarstvo na zemljistnih zajednicah mora biti prema trajnoj koristi zajednice.
U pogledu gospodarstva sa sumami i sumskimi plohami imaju valjati si propisi zakona od 26. ozujka 1894., kojim se uredjenje strucna uprava i sumsko gospodarenje u sumah, stojecih pod osobitim javnim nadzorom.
§. 26. Unutar granicah ovoga zakona i pravovaljano sastavljenih pravilnikah upravljaju i razpolazu zajednice pod nadzorom oblastih, u ovom zakonu naznacenih samostalno sojom imovinom.
One su vlastne unutar propisah ovoga zakona sticati saku vrst imovine ter mogu i napram sojim clanovom biti vjerovnikom i duznikom.
§. 27. S redovitimi i izvaurednimi prihodi od sejih sumah (~. 28.) razpolazu zajednice kao i s prihodi od ostale soje imovine.
Od izvanrednih prihodah sumskih mora se u sumsko-gospodarstvene srhe zemljistne zajednice obratit onaj dio, koji je potrebit za uzpostavu prijasnjega prihoda u sumah i za trajno namirenje poreza.
Na to ce nadzorne oblasti paziti ureda radi.
Zemljistne zajednice duzne su namjestit sposobno osoblje, nuzdno za

stranica 72

zastitu sumah sojih i za vodjenje sumskoga gospodarstva, ter imadu sake godine u soj proracun uvrstiti trosak potrebit u srhu pravilna sumskoga gospodarstva.
Nadzorne oblasti imaju bditi nad tim, da se zemljistna zajednica u sakogodisnjem proracunu pobrine za pokrice toga troska.
Mozda nuzdni namet ima se politickim putem ubrati od ovlastenikah (§ 14.)
§. 28. Novcane glavnice, namaknute iz izvanrednih prihodah sumah (§. 27.) zemljistnih zajednica, zatim iz prodaje ili zamjene zemljistah zajednice, ne mogu se u pravilu porazdieliti medju ovlastenike. Samo s kamati od takovih glavnicah postupa se kao s redovitim prihodom.
Zakljucci zemljistne zajedmce, kojim se cine razpolozbe sa samom takovom glavnicom, valjaju istom nakon odobrenja po zemaljskoj vladi.
§. 29. se poslove s upravom imovine zemljistne zajednice, u koliko nisu glavnoj skupstini sih ovlastenikah pridrzani, vodi zastupstvo kojemu stoji na celu glavar (§. 34.)
§. 30. Glavna skupstina sazivlje se sake godine najmanje jedan put.
O sakom sazivu ima se pravodobno obavjestiti ona upravna oblast, kojoj pripada neposredni nadzor (§. 50.)
§. 31. Glavnoj skupstini sih ovlastenika mora bit pridrzano pravo:
a) utanacit ili mienjati pravilnik;
b) izabrat zastupstvo;
c) obavljat reviziju racunah;
d) ustanovljivat proracune i odredjivat, kako se ima razpolozit s redovitim i izvanrednim prihodom zajednice;
e) odlucivat glede uzimanja ili podjeljivanja zajmovah;
f) sticat ili odtudjivat imovinu;
g) odredjivat, ima li se dioba kojega zajednickoga zemljista provesti, u koliko joj po zakonu mjesta imade;
h) odredjivat, kakovi se prinosi imadu pobirati u ime statutovine (§. 18.) kao i prema potrebi u ime skupnih uzitakah u naravi, pripadajucih pojednim ovlastenikom.
§. 32. Ni jednom ovlasteniku ne moze se uzkratit pravo, da po razmjerju sojega ovlastenictva sudjeluje kod obnove zastupstva.
Poblize ustanove o tom i o nacinu glasovanja ustanovljuje zajednica u sojem pravilniku.
Nijedan ovlastenik nemoze imati vise od jedne trecine glasovah.
§. 33. Broj clanovah zastupstva ne smije bit ni manji od trojice, ni veci od trideset i sestorice.
§. 34. Zastupstvo bira prema ustanovam sojega pravilnika glavara

stranica 73

zemljistne zajednice.
Naslov tomu glavaru vlastna je saka zajednica odrediti prema postojecemu obicaju.
Prema oblastima i trecim osobama zastupa zajednicu glavar, nu pravnimi poslovi moze on obvezati zajednicu samo uz obdrzavanje posebnih propisah ovoga zakona i pravilnika zajednice.
§. 35. Mandat zastupstvu i po njem izabranu glavaru, ne moze trajat ni manje od godine ni duze od pet godinah.
Zastupnici i glavar mogu bit ponovno izabrani.
§. 36. Izbor zastupnikah kao i glavara priobcit ce zemljistne zajednice znanja radi nadleznoj upravnoj oblasti i to zajednice, koje posjeduju sumah onoj oblasti, kojoj po postojecih propisih pripada pravo nadzora nad gospodarenjem sa sumskim posjedom doticne zajednice.
§. 37. Nadlezna upravna oblast vlastna je dokinut izbor, koji je pao na osobu, pravomocno osudjenu sbog kaznjiva cina, pocinjena s koristoljublja.
§. 38. O sakoj glavnoj skupstini i sjednici zastupstva valja sastaviti zapisnik ter u njem navesti imena prisutnih i stvorene zakljucke uz naznaku razmjerja glasovah.
Zapisnike te valja, ako u njima ima zakljucakah, koji se po naravi sojoj imaju tek odobriti od koje oblasti, predloziti neposredno nadleznoj oblasti.
§. 39. Gdje vise zemljistnih zajednicah tvori jednu, obavlja poslove glavne skupstine primjeren broj clanovah pojedinih zajednicah.
§. 40. Zemljistne zajednice vlastne su u pravilniku som izreci, da njihova nepokretna imovina nije dieliva za stanovito vrieme.
Ako ipak u podrucju katastralne obcine, u kojoj lezi nepokretna imovina zemljistne zajednice, bude odredjena komasacija, moci ce se na zahtjev ovlastenikah (§. 42.) s privolom vlade zemaljske provesti dioba i prije izminuta pravilnikom ustanovljena vremena.
§. 41. Dioba sumah dopustiva je samo uz privolu zemaljske vlade.
§. 42. Dioba posjeda, glede kojega nije izkljucena dioba (§§. 40. i 41. ), ima se provesti, ako ju iz obzira narodno-gospodarstvenih zakljuci glavna skupstina vecinom od dvie trecine glasovah sih ovlastenikah.Oni, koji se nece dieliti, mogu tvorit i nadalje zemljistnu zajednicu.
Kad koji od onih, koji su se odielili, hoce da otudji soj dio, ima zajednica, odnosno pojedini ovlastenici pravo priekupa po §. 22. ovoga zakona.
§. 43. Zakljucak glavne skupstine, kojim se preinacuje koja ustanova pravilnika, odsaja ili zamienjuje nepokretna imovina, zakljucuje dioba (§. 42.) ili razpolaze s novcanimi glavnicami (§. 28.), valja tek nakon odobrenja po zemaljskoj vladi, koja ce o tom saslusati zupanijski upravni

stranica 74

odbor.
Valjanost ostalih zakljucakah zastupstvah i glavnih skupstinah zemljistnih zajednicah visi o potvrdi upravnih oblastih (§. 5O.), uz redoviti molbeni tecaj samo onda ako se radi o proracunu, u kojem izdatci nadmasuju redoviti dohodak i o sklapanju zajma, presizucega godisnji redoviti prihod zajednice u gotovom novcu.
§. 44. Upravne obcine duzne su na poziv nadlezne upravne oblasti zastupstvu zemljistnih zajednicah, kojim nedojecu sredstva za samostalno blagajnicko rukovanje, bit na ruku po sojih organih, narocito, da vode racune, primaju i izdaju gotovinu, kao i da sastavljaju zapisnike i podneske u upravnih i blagajnickih poslovih zajednice.
Poslovanje to ima se vodit razluceno od posalah upravne obcine.
Zemljistne zajednice duzne su primjereno odstedit upravnu obcinu, u koliko ovoj odatle nastanu veci troskovi.
Ako ne dodje glede visine toga prinosa do sporazumka izmedju zemljstne zajednice i upravne obcine, odlucuje na predlog nadlezne upravne oblasti o tom zupanijski upravni odbor, odnosno zemaljska vlada.
Na predlog upravne oblasti moze zupanijski upravni odbor takovu odredbu ucinit i ureda radi, ako mu se ucini shodnom, u slucaju, ako proracuni ne budu redovito sastavljeni, ako se racuni tocno nevode, ako ne bude poskrbljeno za pokrice nuzdnih izdatakah ili ako se zanemaruju propisi ovoga zakona.
§. 45. Ako zastupstvo ne ce da vrsi pravomocnih odredabah oblasti ako radi samovoljno, gdje treba ovlasti glavne skupstine, ili ako se u obce u bitnih ustanovah ne drzi ovoga zakona ili pravilnika zajednice, moci ce na predlog nadlezne oblasti zupanijski upravni odbor bud se zastupnike, bud pojedince, koji su neredu krivi, rednom kaznom pritegnuti na red.
Redna kazna je globa od 5 - 100 for.
Ako se kaznom ne dodje do srhe, moze nadlezna oblast zastupstvo razpustiti i postaviti upravitelja.

O tom ce u sakom slucaju bit obavjesten i zupanijski upravni odbor.
§. 46. Upravitelj vlastanje samo voditi tekuce poslove zemljistne zajednice.
§. 47. Zupanijski upravni odbor imade u slucaju razpusta zastupstva zemljistne zajednice najduze u roku od tri mjeseca putem nadlezne upravne oblasti sazvati glavnu skupstinu sih ovlastenikah da izabere novo zastupstvo.
Cim novo zastupstvo bude pravovaljano izabrano, prestaje djelovanje upravitelja.
§. 48. Ako se uvjeri zupanijski upravni odbor, da se po prijasnjem §-u

stranica 75

provedenom obnovom zastupstva nije uzpostavio red, s razloga, sto su se uzitni i upravni odnosaji zemljistne zajednice tako pomrsili, da je nastala nuzda razgodbe, imat ce pozvat razgodbeno povjerenstvo, da provede razgodbu ureda radi.
§. 49. Nove zemljistne zajednice po nacelih ovoga zakona mogu se stvoriti samo uz privolu zemaljske vlade.

II. OBLASTI.

A) za nadzor nad zemljstnimi zajednicami i prvim uredjenjem njihovim.

§. 50. Nadzor nad zemljistnimi zajednicami u prvoj molbi vrsi u pravilu nadlezna kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) i to bud neposredno bud putem poglavarstvah upravnih obcinah.
Zemljistne zajednice, koje su vlastnice sumah, stoje pod nadzorom one oblasti, kojoj u pogledu sumskoga gospodarstva pripada nadzor.
§. 51. Nadzorna upravna oblast ima bit na ruku zemljistnim zajednicam ter sudjelovati kod sastavka pravilnika i popisa ovlastenikah kao i u obce kod prvoga uredjenja njihova (§§. 57. - 66.).
§. 52. se prepore ovlastenikah glede izvrsivanja ovlastenickoga prava, u koliko je ovo samo nepreporno toli glede postojanja, koli glede obsega, riesavaju za nazor nadlezne upravne oblasti (§. 50.)
Proti odlukam upravne oblasti dozvoljenje pravni liek utoka prema obcenitim propisom.
§. 53. Ako nastane priepor s toga, sto se uzkracuje komu posema ili dielomice ovlastenictvo, koj je ovlastenik ili sto se komu podieljuje ovlastenictvo, kojemu ovo ne pripada, ili barem ne u razmjerju onom, u kojem mu se podieljuje, tad odlucuju o tom za nadzor nadlezne upravne oblasti (§. 50.) redovitim molbenim putem.
Stranci, koja se osjeca odlukom ovom u sojih privatnih pravih povriedjenom, ostaje otvoren put redovite pravde po clanku 11. zakona od 28. veljace 1874. o sudackoj vlasti.

B) za razgodbu i diobu.

§. 54. Za uredjenje skupnih uzitnih pravah kao i odnosajah zemljistnih zajednicah nadlezna su u sih slucajevih, kad nadzornoj upravnoj oblasti nije poslo za rukom podpuno uredjenje naznacenih odnosajah, ista ona povjerenstva, koja su po II. odsjeku zakona od 26. sibnja 1891. o komasaciji (br. 40. sbornika) postavljena za provadjanje komasacijah.

stranica 76

§. 55. Razgodbena povjerenstva, ustanovljena u prediducem ~-u, nadlezna su i za provadjanje diobah zajednickih zemljistah, u koliko im po ovom zakonu ima mjesta.
§. 56. Uz dicbu moze se podjedno i razgodba provesti, ako jedan dio ovlastenikah zeli, i na dalje ostati u zajednici.

III. POSTUPAK.

A) kod prvoga uredjenja.

§. 57. Kotarske oblasti (gradska poglavarstva) imaju ureda radi nastojati, da budu ustanovljene sekolike zemljistne zajednice, lezece u podrucju njihovu, kao i da se tocno ustanove zemljista tih zemljistnih zajednicah i popisu si ovlastenici.
U koliko u podrucju gore naznacene oblasti ima zemljistnih zajednicah, koje podpadaju inoj nadzornoj upravnoj oblasti, valja ostavit nadleznoj oblasti, da provede gore naznacene izvide.
§. 58. Posliedak prvih tih izvidah o tom, koje se skupine ovlastenikah imaju smatrati zemljistnimi zajednicami po nacelih ovoga zakona i koji im je zemljstni posjed, ima se javno u sluzbenih novinah i u podrucnih obcinah proglasiti uz poziv, da se saki interesent, koji misli, da odnosna zem. zajednica ne postoji ili da se njezino vlastnictvo ne odnosi na naznacena zemljista, ima prijaviti u roku od sest mjesecih kod oblastih, od koje je oglas potekao.
§. 59. Necekajuc uspjoha oglasa imaju se podjedno oni ovlastenici, za koje se je doznalo, pozvat u glavnu skupstinu u podrucju obcine, gdje lezi zemljistna zajednica, kojoj ima prisustvovat izaslanik oblasti kao i prema okolnostima nacelnik upravne obcine.
§. 60. U skupstini ima se nastojati o sporazumku ovlasenikah glede nacelah, po kojih se ima pravilnik sastaviti.
U srhu sastavka toga pravilnika ima se izabrat odbor. Odboru tomu biti ce zadacom, da sastavi odnosno izpravi popis ovlastenika.
§. 61. Pravilnik i popis ovlastenikah imaju se u podrucju proglasit uz primjedbu, da se prigovori imaju podnieti nadleznoj upravnoj oblasti u roku od mjesec danah.
§. 62. Upravne oblasti riesit ce prigovore uz redoviti molbeni tecaj ako su po naravi prigovorah na to ovlastene. U protivnom slucaju obustavit ce soje djelovanje ter ustupit se izvidne spise razgodbenom povjerenstvu u srhu razgodbe ureda radi (§. 68.).
§. 63. Takovu ustupu ima mjesta vec nakon prvih izvidah, ako je jasno,

stranica 77

da do sporazumka ne moze doci ili ako su odnosaji zemljistne zajednice tako zamrseni, da se bez razgodbe u smislu ovoga zakona nemogu urediti.
§. 64. Ako proti obstanku zajednice, sastavku pravilnika i popisu ovlastenikah ne bude s nijedne strane prigovora, ima nadzorna oblast pravilnike i popise dostavit zupanijskomu upravnomu odboru, koj ce jih uz vlastito mnienje kr. zemaljskoj vladi podnieti.
Odobrenje moci ce zemaljska vlada samo onda uzkratiti, ako je pravilnik i popis nepodpun ili u protuslovju s ovim zakonom, ili ako se u pravilniku ustanovljuje nerazmjerna pristupnina (§. 18.).
§. 65.Ako zemaljskavladane odobri osnovu pravilnika, imatcepodjedno tocno naznacit zemljistnoj zajednici preinake, koje se u pravilniku imaju provesti.
Neudovolji li zajednica pozivu vlade u primjerenom roku, sto ce ga vlada naznaciti, tad se ima odredit razgodba ureda radi (§. 68.).
§. 66. Ako se podigne prigovor stoga, sto se zemljistna zajednica stvara od skupine, koja ju po nacelih ovoga zakona ne moze tvoriti, ili ako su odnosaji glede posjeda zemljistne zajednice i skupnih uzitakah tako zamrseni, da ih upravna oblast, koja prvo uredjenje nadzire, ne moze sporazumkom stranakah bez posebnih izvidah na licu mjesta razmrsiti, tad prestaje djelovanje upravne oblasti ter se ureda radi ima pristupiti k razgodbi (§ 68 ).

B) kod razgodbe i diobe.

§. 67. Razgodba provadja se:
a) ureda radi;
b) na molbu stranakah.
§. 68. Razgodbu ureda radi ima zupanijsko razgodbeno povjerenstvo zametnuti i provesti, cim mu nadlezna upravna oblast podnese izvidne spise. Spise te ima oblast upravna saki put obloziti gruntovnim izvadkom zemljistah, glede kojih se razgodba ima provesti, kao i popisom ovlastenikah, u koliko su upravnoj oblasti poznati.
§. 69. Molbu za razgodbu odnosno diobu imaju stranke predati zupanijskomu razgodbenomu povjerenstvu, u molbi navesti razloge, s kojih je razgodba (dioba) po njihovu nazoru nuzdnom postala, a ujedno pridonieti gruntovni izvadak i nacrt zemljistah, o kojih se radi kao i popis ovlastenikah, uz tocnu naznaku imena onih ovlastenikah, koji zele razgodbu odnosno diobu.
Kad se trazi dioba, ima se molbi priloziti u izvoru ili ovjerovljenom prepisu zapisnik one glavne skupstine, u kojoj je dioba zakljucena, zatim

stranica 78

pravilnik i riesitbu zemaljske vlade.

§. 70. Ako ne bi trebalo takovu molbu za razgodbu (diobu) odbiti s ocite neosnovanosti ili je ne bi trebalo nadopuniti, odredit ce zupanijsko razgodbeno povjerenstvo rociste na licu mjesta i opredielit iz soje sredine izaslanika za provedbu razgodbe (diobe).
Tomu rocistu valja prizvat stranke s tim dodatkom, da ce se o sakom, koji nedodje, drzati, da je privolio uz se odredbe razgodbenoga povjerenstva.
§. 71. Ustanoviv privremeno ovlastenike i razmjerje ovlastenictvah, izreci ce razgodbeno povjerenstvo, da li ima mjesta razgodbi (diobi).
Dozvoljenu razgodbu (diobu) valja oglasit u sluzbenih novinah i po mjestnom obicaju u obcinah, u kojih se obavlja razgodba (dioba).
Istim oglasom imaju se uz tocniju oznaku razgodbenoga (diobnoga) objekta pozvati si, koji misle, da su pri tom interesenti, neka se prijave u neprekoracivom roku od 6 mjesecih, jer ce inace ovlastenici, koji se neprijave, provede li se razgodba (dioba) bez obzira na njih, moci zahtevati samo naknadu u novcu, i to samo unutar roka od tri godine (§. 85.).
§. 72. Danom uvrstenja u sluzbene novine oglasa o dozvoljenoj razgodbi pocimlje nadleznost razgodbenih povjerenstvah, ter se imaju predmeti, koji do toga dana nebudu pravomocno rieseni po oblasti do tad nadleznih, ustupit na riesenje razgodbenom povjerenstvu.
§. 73. Izaslanik pozivlje na razpravu se, od kojih bud kojim nacinom dozna, da su ovlastenici u razgodbi (diobi.).
Nemoze li se naci koji ovlastenik ili mu je boraviste nepoznato, imenuje mu se skrbnik, ako nije sam postavio zastupnika.
§. 74. Trece osobe, koje imaju uknjizenih pravah bud na zemljistu zajednice bud na nepokretnini s koje vlastnoscu je spojeno ovlastenictvo na zemljistu zajednice, mogu sudjelovati kod razgodbe (diobe) u srhu ocuvanja sojih pravah, nu ne mogu sojim prigovorom zapriecit razgodbe.
Da se ne krnje prava trecih osobah, na to imadu razgodbene oblasti paziti ureda radi.
§. 75. Valja nastojati, da se razgodba (dioba), provede na temelju sporazumka ovlastenikah.
§. 76. Prije nego se pristupi k izradbi razgodbene (diobne) osnove, imaju se pravomocno ustanoviti kako zemljiste, o kojem se radi, tako i si ovlastenici i razmjerje njihovih ovlastenictvah.
§. 77. Diobno zemljiste valja procieniti, u koliko ne bi druge poznate okolnosti bile dovoljne za tocno ustanovljenje vriednosti pojedinih nekretninah.
Tu vrijednost valja izkazati u diobnoj osnovi.

stranica 79

§. 78. Kad se provadja dioba, valja ovlastenikom, koji izjave, da zele i nadalje ostat u zajednici, ostaviti jedan dio sima zajedno s osobitim obzirom na to, da ne budu osteceni u sojih gospodarstvenih probitcih.
Da li glede njih treba provesti razgodbu, ovisi o propisih, postojecih za razgodbu.
§. 79. Razgodbom ima se sagda utanaciti pravilnik, koji ima sadrzavati unutar propisah ovoga zakona tocne ustanove ob uredjenju skupnih uzitakah i o nacinu uprave i o gospodarstvenih mjerah, nuzdnih za trajno gospodarenje sa zajednickimi zemljisti.
§. 80. Nadleznost tih razgodbenih povjerenstvah obsize i razpravu i odlucivanje o sih stvarnih pravnih odnosajih, u koliko je to nuzdno u srhu razgodbe, napose i o medjah skupnoga zemljista, o postojanju i obsegu pravah ovlastenickih, o nuzdnih ucestnikom sluznostih i gospodarskih uredbah (poljskih
putevih, naplavnih jarcih, potocnih koritih, mostovih i. t. d.), u koliko je nuzdno i ove upriliciti u razgodbi.S toga je izkljucena nadleznost onih oblastih, koje bi, da ne bude ragodbe, nadlezne bile riesavati te predmete.
Nu kad je razgodbom riesen priepor o medjah skupnoga zemljista ter ob obstojnosti ili obsegu ovlastenickoga prava, vlastna ce bit stranka, koja drzi, da joj je ucinjeno krivo, posluzit se pravom, sto joj ga dodieljuje cl. 11. zakona od 28. veljace 1874. o sudackoj vlasti.
§. 81.Priepori o vlastnictvu ili posjedu nepokretninah, s kojimi je spojeno ovlastenictvo, spadat ce i nadalje pred redovitoga sudca.
Nu i u slucaju prieporah, koji spadaju pred sud, ima razgodbeno povjerenstvo pokusat nagodu.
§. 82. Poslove, koji se ticu javnih komunikacijah i gradjevnoga redarstva, valja da riesavaju oblasti za to po postojecih propisih nadlezne.
§. 83. Razgodbena povjerenstva nadlezna su provadjajuc razgodbu (diobu), da radi primjerena prelaza u novo stanje izdadu privremenih odredabah, u srhu, da se ocuva kucanstvo ili gospodarsko stanje doticnih zemljista.
§. 84. Razgodbom ima se odmjeriti sakomu ovlasteniku njegovo ovlastenictvo (§. 14.) ter ustanoviti, s kojim je zemljistem isto spojeno.
§. 85. Proti konacnoj riesitbi zupanijskoga razgodbenoga povjerenstva, - a takovom se smatra i riesitba, kojom se odbija molba za razgodbu (diobu), - ide stranke pravo utoka zemaljskomu razgodbenomu povjerenstvu u roku od 30 danah, a tako i proti riesitbam glede postojanja ili obsega prava kojega ovlastenika, glede ustanovljenja razgodbenoga zemljista, u roku od 14 danah. Proti sim ostalim riesitbam u razgodbenom (diobnom) postupku ne ima poseUnoga pravnoga lieka, vec se mogu prigovori proti istim spojiti s utokom

stranica 80

proti konacnoj riesitbi zupanijskoga razgodbenoga povjerenstva. Povrate u prijasnje stanje nema u razgodbenom postupku.
Ali se imade i na kasnije zahtjeve uzeti obzir, u koliko to moze biti bez znatnijega ustrba za tecaj razgodbenoga (diobnoga) postupka.
Osim toga slucaja mogu osteceni ovlastenici zahtjevati redovitim putem pravde u roku od 3 godine iza srsetka razgodbe (diobe) naknadu u novcu od onih, koji su se na njihovu stetu okoristili tehnickimi pogrieskami ili po tom sto oni u razgodbi (diobi) nisu nikako ucestvovali.
§. 86. Ako se prije predaje ma i slucajno umanji vrijednost koga diela, kako je uzeta podlogom diobnoj osnovi, doticni ucestnik moze u roku od 60 danah iza ovrhe doticnoga diela osnove zahtjevati pred razgodbenim povjerenstvom od ostalih ucestnikah izravnanje u novcu.
U istom roku i pred istom oblasti moze ovlastenik, prikracen s neobdrzavanja privremenih odredabah, izdanih radi primjerena prelaza u novo stanje posjeda, zahtjevati naknadu u novcu od onih, koji su krivi toj prikrati.
Ako se odnosaji zemljistnoga posjeda, uzeti podlogom diobnoj osnovi, za vrieme izmedju odobrenja i izvrsbe diobne osnove visom silom (promjenom toka rieke, dugotrajnom povodnjom odronom zemlje i t. d.) toli znatno promiene, da ne pomazu izravnanja u smislu prediducega propisa al. 2., moze zupanijsko razgodbeno povjerenstvo na zahtjev koga ovlastenika pose ili diono dokinuti diobnu osnovu, te odrediti, ako je dioba jos moguca, nov postupak.
Proti takovim odlukam pristoji pravo utoka u roku od 14 danah na zemaljsko razgodbeno povjerenstvo.
§. 87. Prava trecih osobah, uknjizena na diobnom zemljistu, prelaze na dielove nastavse od toga zemljista.
Od tuda se izuzimlju zemljistne sluznosti (§. 474. o. g. z.), koje postaju suvisnimi uslijed gospodarskih uredbah, uprilicenih uz diobu (§. 9. al. 1.), te po tom prestaju bez odstete.
Zakupnik diobnoga zemljista duzanje, ako se stranke nesloze inace, ustupiti zemljista uz primjeran odkaz novomu vlastniku, bio nebio zakupni ugovor uknjizen.
Zakupnik je, ako zakupnim ugovorom nije sto drugo ugovoreno, tada vlastan traziti od zakupodavca samo naknadu stete u pravom smislu rieci (§ 1323. o. g. z.)
§. 88. Troskove provedena razgodbenoga postupka imaju namirit ovlastenici po razmjeru sojih ovlastenictvah.
U slucaju, ako se zametnu razgodbeni izvidi na molbu stranakah, pak razgodbeno povjerenstvo izrece, da ne ima mjesta razgodbi, imaju namirit

stranica 81

troskove one stranke, koje su molbu podnesle.
Troskove diobe imaju nosit oni ovlastenici, kojim su dielovi od zajednickoga zemljista pojedince dodieljeni i to prema razmjerju dielovah sojih.
§. 89. Razgodbena povjerenstva vlastna su izricati proti onim, koji nepristojnim ponasanjem priece ili otegocuju uredovanje ili ne ce, da obdrzavaju privremenih odredabah, izdanih u smislu §. 83. redne kazni od 5 -100 for.
§. 90. U razgodbenom (diobnom) postupku imaju se u ostalom prema smislu i srsi shodno uporavbiti ustanove §§. 28.-61., 65.-67., zakona od 26. sibnja 1891. o komasaciji.

IV PRELAZNE USTANOVE.

§. 91. Zemljistne zajednice, koje su i prije krieposti ovoga zakona na temelju pravovaljana zakljucka, potvrdjena po do tad nadleznoj oblasti, opredielile zakupnine ili prihod od nekretninah sojih za pokrice troskovah upravne, skolske ili crkvene obcine, nece moci bez privole zemaljske vlade takove prinose uztegnuti srsi, kojoj su namienjeni.
§. 92. Zemljistne zajednice duzne su sakomu, koji se nadje u vrieme prvoga uredjenja (razgodbe) u neprepornom fakticnom uzivanju skupnih uzitakah bud kakove vrsti, dozvoljavat u dosadanjem razmjerju i nadalje izvrdivanje tih uzitnih pravah, ali samo za osobu toga uzivatelja.
Ako glede obsega toga uzitka ne ima sporazumka, ne smije se obseg taj ustanoviti preko prosjecne godisnje kucne i poljske potrebe pojedinoga takovoga fakticnoga pravouzitnika.
§. 93. Fakticnomu uzivatelju (§. 92.), kojemu je budi samomu, budi zadrugi njegovoj, budi napokon njegovim predjima na temelju posjeda selistnoga zemljista u vrieme provedene segregacije pripadalo pravno ovlastenje u zemljistnoj zajednici bivsih podanikah (§. 6.), dozna je doticna zemljistna zajednica, ako je on prigodom prvoga uredjenja (razgodbe) u podrucju zemljistne zajednice vlastnik nastanjene kuce na bud kakove vrsti zemljistu dozvoliti, da mu bude ovlastenictvo spojeno s recenimi nepokretninami (§. 15.)
Glede razmjerja takova ovlastenja (~. 14.) ima valjati nacelo, da takovu fakticnomu uzivatelju pripada sekoliko prvobitno ovlastenictvo, u koliko nije pravovaljano na inoga ovlastenika sa selistnim posjedom preneseno.
Ako je prvobitno ovlastenictvo u cielosti otudjeno, a takov ovlastenik ipak bez prigovora ostalih ovlastenikah ucestvuje u zajednici, pripada mu, izuzam slucaj§. 13., najmanji alikvotni dio, s kojim u zajednici ucestvuje koji redoviti ovlastenik.

stranica 82

§. 94. Ako je zemljiste zajednice tako maleno ili su prilike gospodarenja, odnosno uzivanja zajednickoga zemljista tako jednostavne, da bi suvisno bilo urediti upravu pose prema ustanovama ovoga zakona, slobodno je s privolom kralj. zemalj. vlade prema shodnosti odustati od provadjanja sih ustanovah zakona.
sakako ima biti zajamceno redovito namirivanje poreza i inih javnih teretah zemljistne zajednice.

V. KONACNE USTANOVE.

§. 95. Potanje ustanove o sastavljanju pravilnikah, prvom uredjenju zemljistnih zajednicah, poslovnom redu razgodbenih oblastih i o postupku, izdat ce zemaljska vlada naredbenim putem.
§. 96. Globe, ubrane u smislu ovoga zakona, teku u zakladu za promicanje gospodarskih srhah, utemeljenu zakonom od 25. rujna 1881. (sbornik br. 72.).
U slucaju neutjerivosti pretvara se kazan globe i to za sakih pet forintih u zatvor od 24 sata.
§. 97. Ustanove ovoga zakona ne protezu se na diobe obcinskih pasnjakah, zametnute prije krieposti ovoga zakona.
§. 98. Stavljaju se izvan krieposti si zakoni i propisi stojeci u protuslovju s ovim zakonom, narocito zakon od 7. veljace 1892, kojim se privremeno uredjuje pravo dieliti obcinske pasnjake (br. 18. sbornika od godine 1892.). . 99. Zakon ovaj stupa u kriepost danom proglasenja.
§.100. Provedba ovoga zakona povjerava se banu.
Dano u Becu dne dvadeset i petoga travnja godine hiljadu osam sto devetdeset i cetvrte.

( M. P. ) Franjo Josip v. r.
Imbro pl. Josipovich, v. r.
Dragutin grof Khuen-Hederváry v. r.

stranica 83

Zakon od 1. sibnja 1895. o uredjenju plemenite obcine turopoliske.

MI FRANJO JOSIP PRVI,

po milosti Bozjoj cesar Austrijanski, kralj Ceski itd. i apostolski kralj kraljevina Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potvrdjujemo predlozeni Nam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-dalmatinskom saboru
ZAKON O UREDJENJU PLEMENITE OBCINE TUROPOLJSKE.

Ovaj zakon proglasenje dne 22./V 1895. u “Sborniku zakona i naredaba, valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju“ od g. 1895. u komadu VII. br. 30., a glasom §. 18. stupio je u kriepost danom proglasenja.
U sjednici sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 15. III. 1895. zapocela je i dovrsena glavna i specijalna razprava o toj zakonskoj osnovi.
§.1. Zemljistna zajednica, postojeca pod imenom “plemenita obcina turopoljska“ (universitas, communitas) nobilium campi Turopolje) ima pod tim imenom i nadalje postojati.
§.2. U podrucju plemenite obcine turopoljske postoje slijedece dvadeset i dvie plemenite sudcije s posebnom sojom skupnom imovinom i to:
1. Busevec,
2. Bukovcak,
3. Cerovski vrh sa seli Cerovski vrh i Jerebic,
4. Cvetkovic-brdo,
5. Dragonozec sa seli Dragonozec, Havidic selo i Lipnica,
6. Dubranec,
7. Vel. Gorica,
8. Mala Gorica,
9. Gustelnica,
10 Hrasce
11. Kobilic,

stranica 104

12. Kuce,
13. Kurilovec i Kusanec,
14. Lomnica dolnja,
15. Lukavec dolnji i Lomnica gornja,
16. Lukavec gornji sa seli Lukavec gornji i Markusevac,
17. Velika Mlaka,
18. Mraclin sa seli Mraclin i Laz,
19. Pleso sa seli Pleso i Rakarje,
20. Prvonozac,
21. Rakitovec,
22. Vutomeric sa seli Vukomeric i Petravci.
§.3. Ovlastenictvo na skupnu imovinu pojedinih gore navedenih sudcija kao i na skupnu imovinu plemenite obcine turopoljske ne moze vlastnik dvornoga mjesta samo za sebe otudjivati.
§.4. Plemenita obcina Turopolje ima pravo priekupa na sa dvorna mjesta, s kojimi je spojeno ovlastenictvo u zemljistnih zajednicah turopoljskih.
To pravo ima se ureda radi upisati u gruntovnicu (§. 64. grunt. reda).
Plemenita obcina Turopolje duzna je u roku od 30 danah, nakon sto joj je prodavac priobcio namjeru, da zeli ovlasteno zemljiste (dvorno mjesto) prodati, ili posluziti se pravom priekupa, ili izjaviti, da se sojim pravom nece posluziti. Proti izvansudbenoj prodaji, kojom je povredjeno pravo priekupa, moze ustati plemenita obcina Turopolje u smislu §-a 1079 o. g. z.
Tuzba o povriedi prava priekupa zastaruje za mjesec dana, odkad je ovlastenik doznao za prodaju: u sakom pak slucaju za godinu danah, odkad je prodaja provedena u gruntovnici.
§.5. Nepokretna imovina ukupne plemenite obcine turopoljske, kao sto i nepokretna imovina navedenih u §.2. plemenitih sudcija jeste nerazdieljiva, ter se ne moze ni zakljuckom ovlastenikah razdieliti medju pojedine ovlastenike.
Dopustiva je ipak zamjena pojedinih cestica te nepokretne imovine, gdje to biva na korist obcine, a isto tako dopustiva je i promjena posjeda na temelju zakona od 26. sibnja 1891. o komasaciji zemljistah. U jednom i drugom slucaju ima se izhoditi dozvola kr. zemaljske vlade.
§.6. Ako se budi zajednicka imovina skupne plem. obcine turopoljske, ili pojedinih plemenitih sudcijah uveca nabavom novih zemljistah, tada ova sticu pravnu narav temeljne imovine, kojoj su pripojena.
§.7. Ako u kojoj od gore navedenih plem. sudcijah budi usljed izumrca ovlastenikah, budi njihova razselenja ili s inoga kojega razloga nestane ovlastenih clanovah, - u tom slucaju odlucuje uz odobrenje zemaljske vlade

stranica 105

skupstina plemenite obcine, sto ima da bude s imovinom takove sudcije.
§.8. Zastupstvo plemenite obcine turopoljske sastoji se od 36 clanovah, biranih izmedju ovlastenikah sliedecim nacinom:
a) ovlastenici plemenite obcine turopoljske iz sake pojedine sudcije biraju izmedju sebe po jednoga, a sudcije Mraclin i Kuce po dva clana na jednu godinu;
b) clanovi pod a) spomenuti biraju dvanaest clanovah izmedju pismenih ovlastenikah i to dozivotno i bez obzira na pojedine plemenite sudcije.
Izpraznjena mjesta zastupnika jedne i druge vrsti popunjuju se nacinom pod a) i b) navedenim.
§.9. Zastupstvo pojedinih plemenitih sudcija turopoljske plem. obcine sastavljeno je od sih ovlastenikah plemenite sudcije, kojim je na celu sudac (§. 34. zakona o uredjenju zem. zajednica od 25. IV. 1894.).
§.10. Na celu plemenite obcine turopoljske stoji zupan (§. 5. zak. cl. II. god. 1870. o uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije), kojega bira izmedju clanovah zastupstva pod b) ~. 8., koji su plemickoga stalez.a, ukupno zastupstvo obcine u sojoj skupstini na vrieme od deset godinah.
Osim toga zupan plemenite obcine turopoljske treba da ima sojstva propisana §.10. zak. cl. II. g. 1870. za zastupnike naroda.
Izbor osobe ne imajuce tu kvalifikaciju, vlastna je zem. vlada dokinuti i novi odrediti.
U tom slucaju vlastna je kr. zem. vlada glede privremene uprave u plemenitoj obcini izdati potrebite odredbe.
§.5. zak. cVL I1. od god. 1870. o uredjenju sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije: Sabor se sastoji iz pozvanika banskih sa virilnim glasom i iz 67zastupnika narodnih.
Virilni glas u saboru imadu:
a) “Nadbiskup zagrebacki metropolita dolnjo-karlovacki diecezanski biskupi, prior vranski, slazbujuci pravi veliki zupani, upravitelji zupanija i zupan turopoljski,“i t. d.
§.10. Istoga zakonskaga clanka “Zastupnikom naroda moze biti izabran satko, tko je u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji rodjen, ili tko je u savez koje obcine ovih kraljevina kao zovicajni pripadnik primljen, ako ima pravo izbora u obce, te nadalje ako je navrsio 24. godinu i ako je pismen: - ne moze se pako izabrati koji je pod skrbnicVtrom ili stecVajem, a niti onaj, koji stoji u posebnoj iztragi, ili je osudjen radi zlocina ili kaznjiva djela, pocinjena s koristoljublja“
Srarni s ovom zakonskom ustanovom ustanove zakona od 10. Iipnja 1890. o posljedicah kazuenih osuda i kaznih (Sbornikzakona i naredaba br.

stranica 106

50. god. 1890.) Sbirka hrvatskih zakona s. XV. strana 24.
Osuda kr. stola sedmorice od 30./10. 1897. br. 4159. (M. 1898. str. 550).
zupan i sumarnik plem. obcine Turopolje imadu se smatrati poglavarstrenim osobama u smislu §. 68. k. z.
Rijesitba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 24.V.1899. br. 82854. ex 1898. (M. 1902. str. 784.).
Odredbe izdane po zupanu plem. obc-ine Turopolje ne mogu se smatrati odredbama politicke ili redarstvene oblasti, kojih se neobdrzavanje ili prekrsenje imade kazniti u smislu ces. naredbe od 20. IU 1854 i s tim u savezu stojecih naredaba.
Prekrsaj tih odredaba ne moze se smatrati prekrsajem sumskoga zakona, a odstete radi zanemarenja rada u obc. sumi ne podpadaju presudjenju i utjerivanju po politickim oblastima. (1338. o. g z.).
§.11. Zupanu plemenite obcine turopoljske pridrzava se pravo neposrednoga nadzora nad imovinskom upravom pojedinih plemenitih sudcijah.
O svakom sazovu ovlastenikah u skupstine sudcije mora biti zupan obavijesten.
Njemu imade saka sudcija podnasati zapisnike o skupstinah i sjednicah soga zastupstva, a onje vlastan zakljucke, o kojih drzi, da su protivni probitkom zemljistne zajednice, obustaviti.
U tom ce slucaju, kao i onda, ako ima zakljucakah, koji vise o potvrdi zemaljske vlade, podnieti zupan zapisnik zemaljskoj vladi dalnje odredbe radi.
Isto tako vlastanje zupan uzkratiti potvrdu izbora sudca u pojedinih sudcijah. Proti uzkracenoj potvrdi ima mjesta utoku na zemaljsku vladu.
§.12. Plemenita obcina Turopolje stoji pod neposrednim oblastnim nadzorom kr. zem. vlade, koja taj nadzor prema potrebi vrsi budi po sojih izaslanicih, budi po posebno delegovanih oblastnih organih.
§.13. se priepore izmedju ovlastenikah obcine glede izvrsivanja ovlastenickog prava, ako je obstanak i obseg istoga inace nepreporan, razvadja zupan sa mirovnim odborom, sto ga nakon saslusanja prucih se stranakah imenuje od slucaja do slucaja zupan od zastupnikah plemenite obcine, koji nisu u sporu nikako interesovani.
Nezadovoljna stranka moze soje pravo u roku od 14 danah potraziti kod upravnog odbora zupanije zagrebacke, koji tada odlucuje u sporu kao prva molba.
Proti odluci upravnoga odbora ima mjesta utoku na zemaljsku vladu, koja tada odlucuje u drugoj i zadnjoj molbi.
Svakoj stranci, koja se odlukom upravne oblasti u sojih privatnih

stranica 107

pravih povriedjenom osjeca, ostaje otvoren put redovite pravde po clanku 11. zakona od 28. veljace 1874. o sudackoj vlasti.
§.14. Ako nastane prepor s toga, sto plemenita obcina stranci, koja je ovlastenik posema ili djelomice uzkracuje ovlastenictvo, ili sto se kome podieljuje ovlastenictvo koje mu ne pripada ili bar ne u onoj mjeri, u kojoj mu se podieljuje, tada odlucuje upravni odbor kao prva, a zemaljska vlada kao druga i zadnja molba.
§.14. Ovaj §. jest sadrzajem identican sa §-om 53. zakona o uredjenju zemljistnih zajednica samo sto je razpored riecvi donekle promienjen.
Nu ne ima tu druge alineje cit. §-a 53., vec se takova nalazi koo posljednja alineja §.13. kamo obzirom na stanoviste koje je zauzeo zakon o uredjenju zemljistnih zajednica u §. 52. po nasem mnienju nebi spadati imao.
Sada se toga valja drzati jer je to zakonom postalo.
Vidi rijesitbu od 2. 8. 1906. br. 77615. i od 11./XI. godine 1898. br. 3785. OtiSnute kod §. 53. zakona o uredjenju zemljistnih zajednica.
§.15. Sastavak pravilnika za zemljistne zajednice plemenite obcine Turopolje ima obaviti redovito zastupstvo tih zajednicah.
Za sastavak pravilnikah za pojedine plemenite sudcije ima se pobrinuti zupan turopoljski, koji ce u tu srhu sazvati skupstine ovlastenikah u pojedinih plem. sudcijah.
O pravilniku plem. obcine turopoljske zatraziti ce zemaljska vlada, kojoj je pridrzano pravo odobrenja statutah, mnienje upravnoga odbora zupanije zagrebacke, a o pravilnicih u pojedinih plem. sudcijah ima se osim toga izjaviti toli zastupstvo plem. obcine koli i zupan turopoljski.
§.16. Ovi statuti imadu sadrzavati poblize ustanove ticuce se ovlastenictva, uprave i uzivanja skupne imovine u zemljistnih zajednicah turopoljskih imenito:
a) glede evidencije nepokretne i pokretne imovine plemenite obcine turopoljske i plemenitih sudcijah;
b) glede uredjenja i nacina vodjenja temeljue knjige sih ovlastenikah ukupne plem. obcine i plem. sudcijah;
c) glede ovlastenictva clanovah plemenite obcine turopoljske navlastito glede mjere i nacina ovlastenictva na imovinu sim zajednicku i skugnu imovinu pojedinih plem. sudcijah, napose u slucajevih diobe dvornih mjestah, zatim glede statutovine za nove ovlastenike;
d) glede odnosajah plemenitih sudcijah prama skupnoj plemenitoj obcini tupropljskoj u pogledu imovinskom i upravnom;
e) glede djelokruga zupana turopoljske obcine, njegovih pravah i duznosti naspram skupnoj plemenitoj obcini, a tako i plemenitim sudcijam, zatim glede mirovnog odbora plemenite obcine;

stranica108

f) glede djelokruga skupstine plemenite obcine, vremena i nacina njezina obdrzavanja; zatim glede nacina biranja zupana i zastupstva plemenite obcme;
g) glede djelokruga sudca i zastupstva plemenitih sudcijah i nacina, kojim se bira sudac u plemenitih sudcijah.
h) glede duznosti ovlastenikah obcenitih i posebnih, obzirom na skupnu plemenitu obcinu i plemenite sudcije;
i) glede uprave i uzivanja nepokretne imovine napose skupnih sumah i pasnjakah i razpolaganja prihodom skupne imovine, zatim glede izvrsivanja prava priekupa na dvorna mjesta;
j) glede izvrsivanja patronatskoga prava nad zupami u teritoriju plemenite obcine turopoljske;
k) glede sistemaziranja, namjestanja i obskrbe cinovnictva plemenite obcine i plemenitih sudcijah i namjestenikah u gospodarskoj i sumarskoj sluzbi.
Statut se moze mienjati istim nacinom, kojim je stvoren.
§.17. Ustanove zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljistnih zajednicah, u koliko nije ovim zakonom inace odredjeno, imadu se uporaviti i na plemenitu obcinu turopoljsku.
§.18. Ovaj zakon stupa u kriepost danom proglasenja.
Ovaj zakon proglasenje u sborniku dne 22. sitnja godine 1895.
§.19. Provedba ovoga zakona povjerava se banu.
Dano u Lainzu, dne prvoga sibnja godine hiljadu osam sto devedeset i pete.

(M.P.)FRANIOJOSIP s.r.
Imbro Josipovich, v. r.

stranica 109

PROVEDBENA NAREDBA K ZAKONU

Naredba kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove i odjela za pravosudje od 19. rujna 1897. br. 54.504. kojom se izdaje naputak za provedbu zakona od 1. sibnja 1895. o uredjenju plemenite obcine turopoljske (sbornika komad VII. br.30. od godine 1895.). Sbornik g.1897. kom. XVI. br. 72.).
§.1. Kod provedbe zakona od 1. sibnja 1895. o uredjenju plemenite obcine turopoljske imadu se shodno uporabiti propisi i nacela, izrazena u naredbi kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zem. vlade, odjela za unutarnje poslove i odjela za pravosudje od 19. rujna 1897. broj 54.504. kojom se izdaje naputak za uredjenje zemljistnih zajednica po zakonu od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljistnih zajednica sbornika komad X., broj 36. od godine 1894., ( §. 17. toga zakona ).
§.2. Za sastavak pravilnika za pojedine plemenite sudcije imade se prema ustanovi §. 15. zakona pobrinuti zupan turopoljski, ter imade u tu srhu u roku od mjesec dana nakon proglasenja ove naredbe sazvati skupstine ovlastenika u pojedinih plemenitih sudcijah, a za sastav pravilnika za zemljistnu zajednicu plemenite obcine Turopolje zastupstvo te plemenite obcine ( §. 8. zakona).
§.3. Obzirom na ustanovu §.11. zakona, po kojoj zupanu turopoljskomu pripada pravo neposrednoga nadzora nad imovinskom upravom pojedinih plemenitih sudcija, imati ce se u pravilnik istih uvrstiti ustanove o discipliniranoj vlasti zupana glede sudca plemenite sudcije. ( §.9. zakona ).
§.4. U pravilnik plemenite obcine turopoljske valjati ce uvrstiti ustanove glede gubitka sluzbe zastupnicke.
§.5. Zupan turopoljski vlastanje, ako okolnosti odstranjenje kojega namjestenoga i zaprisegnutoga lugara iziskuju, istoga privremeno od sluzbe dignuti, te podjedno glede odpusta od sluzbe zatraziti odluku kr. kotarske oblasti u smislu §.12. zakona od 26. ozujka 1894., kojim se uredjuje sumska uprava i sumsko gospodarenje suma, stojecih pod osobitim javnim nadzorom.
§.6. O tecaju uredjenja zemljistnih zajednicah imade zupan turopoljski podnieti kr. zem. vladi izvjesce koncem sakog polugodista, a prvi put koncem lipnja 1898.

Dragutin grof Khuen-Hedervary, v. r.

U Zagrebu, 19. rujua 1897.

stranica 110

Povrsine suma zemljisnih zajednica velikagorickog kotara 1946.

(Prema odluci kotarskog narodnog odbora o sumskoj tangenti)

VLASNICI SUMA

stranica 141